Page 86 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 86

i poþinje znanstvenu obradu naše dotad nerazvijene ekonomske povijesti (Prilo]i k trgovaþko-Solitiþkoj Kistoriji ReSublike Dubrovaþke

Od najveüeg je znaþenja meÿutim djelatnost Petra Matkoviüa kao tajnika -ugoslavenske aka-demije znanosti i umjetnosti (1874. – 1892. . U tom svojstvu inicira obradu gospodarske povijesti okupljajuüi statistiþare i ekonomiste u Akademiji i oko nje. Za þlanove Akademije biraju se redom ). Vrbaniü %. Lorkoviü .. Vojnoviü i M. Zoriþiü st. Aktivnost te grupe pravnika koji su spoznali da bez gospodarske snage nema ni politiþke samo-stalnosti te da se samo gospodarskim uzdizanjem naroda i spoznajom gospodarskih zakonitosti moåe ostvariti tako potreban åeljeni napredak juånih Sla-vena nosila je u sebi mnoge mesijanske atribute preuranjenog i od mnogih tada neshvaüenog pri-stupa jednoj u suštini ispravnoj koncepciji. )ran Vrbaniü (1847. – 1909. bio je pravnik po izobrazbi ali ekonomist po vokaciji (proIesor statistike te mjembenog i trgovinskog prava na Pravnom Iakultetu u Zagrebu . Središnja je liþ-nost te grupe u Akademiji. Pravi je þlan Akademije postao 1886. a tajnik Akademije bio je od 1894. do 1908. Temeljit duboko proået znaþenjem svog djela posvetio se tadašnjoj ekonomici nastojeüi proniknuti u sloåene gospodarske veze koje de-terminiraju gospodarski razvitak Hrvatske. %io je ekonomski povjesniþar demograI i statistiþar pa je njegov pristup problemima koje je izuþavao nosio za ono doba neuobiþajen karakter egzaktnosti kako u pogledu utvrÿivanja þinjenica tako i u pogledu metoda analize tih þinjenica. U njega nema spe-kulativne dedukcije: istraåivanja mu se temelje na toþno utvrÿenim þinjenicama pa su mnogi njegovi zakljuþci i danas valjani. Vrbaniüev je opus goto-vo u cijelosti povezan s djelatnošüu u Akademiji i kreüe se u jasnoj uzlaznoj liniji. Poþeo je svoja istraåivanja utvrÿivanjem þinjenica o za gospodar-ski razvoj relevantnoj pojavi: StambeQe Srilike u QaãiK gradova gdje je analizirao podatke koje je o stambenim prilikama prikupio Milovan Zoriþiü. Nakon provedene analize prilika u Zagrebu Varaå-dinu Osijeku i Zemunu zakljuþuje: „U stambenih prilikah åiteljstva leåi klica mnogome dobru i zlu.

Ovdje gdje hiljade åitelja uskih tamnih i vlaånih stanovih ne nalaze ništa drugog nego li puko za-klonište protiva nepogodam vremena (... tamo na-staje pogibelj (... da se stvara klica gospodarskom ¿ziþkom i moralnom rasulu (... “ Iznimno je vaåan i njegov drugi veliki rad iz hrvatske gospodarske povijesti: Prilo]i gosSodarskom ra]voju Krvatsko- -slavoQske KrajiQe u vijeku . Prebrodivši veli-ke teškoüe pri stvaranju komparativnih podataka o poljoprivrednoj proizvodnji na podruþju karlovaþ-ke banske varaådinske i slavonske Vojne krajine tijekom 19. stoljeüa Vrbaniü je pristupio analizi ostvarenog napretka. Zakljuþci su decizivni i ne dopuštaju sumnje u Vrbaniüev stav: stanje je gos-podarstva na kraju 19. stoljeüa nepovoljno za narod koji je bio upuüen samo na ratarstvo i stoþarstvo s obzirom na to da „razvitak ratarstva i stoþarstva ne ide usporedo sa sve veüim potrebama naroda“. O njegovim povijesno-demograIskim studijama govori se u poglavlju Demogra¿ja.

Dubrovaþku gospodarsku prošlost obraÿuju .osta Vojnoviü (1832. – 1903.; redoviti þlan 1890. u radovima DråavQi ri]Qiþari CariQski sustav i

BratovãtiQe te Stojan Novakoviü: Brskovo DaQj i FariQa u svetoga SSasa i Sutovi s jadraQskog Sri-morja u stare srSske ]emlje . Ivan Tkalþiü zasniva modernu agrarno-ekonomsku historiju studijom

OdSor i buQa radi desetiQe u biskuSiji ]agrebaþkoj u ;I9 vijeku nastavljajuüi kasnije rad na ekonom-skoj povijesti O staroj ]agrebaþkoj trgoviQi

Usporedno s Vrbaniüem i Vojnoviüem radio je u Akademiji na statistici i demogra¿ji Milovan Zoriþiü st. (1850. – 1912.; pravi þlan 1893. . %io je upravitelj Hrvatskog statistiþkog ureda od nje-gova osnutka (1875. izdigavši ga meÿu najbolje u tadašnjem svijetu. Najviše je dao u svojim demo-graIskim radovima.

%laå Lorkoviü (1839. – 1892.; pravi þlan 1890. proIesor Pravnog Iakulteta u Zagrebu za ¿nancijalnu znanost i narodno gospodarstvo u biti je bio popularizator tadašnje politiþke ekonomi-je koji je najveüi dio svojih radova objavio izvan Akademijinih izdanja. UAkademijinim izdanjima pojavilo se samo Lorkoviüevo predavanje SadaQje staQje gosSodarske Qauke u kojemu nije utvrÿivao

hazu.indd 86 11.04.2011. 0