Page 87 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 87

„sadanje stanje“ veü je dao pregled razvitka poli-tiþke ekonomije od merkantilista naovamo. Posljednji þlan ove grupe statistiþara i ekono-mista bio je Milan .resser (1876. – 1924.; pravi þlan 1918. . Iz te grupe on jedini nije pripadao sve-uþilišnim proIesorima: bio je po zanimanju stati-stiþar a radio je najprije u Hrvatskom statistiþkom uredu u Zagrebu a od 1920. godine u Dråavnoj statistici u %eogradu. Objavio je najprije dva manja rada: Statistika ratarske SrodukFije i SitaQje Qaãe samoSreKraQe i PravQi temelji uSravQe statistike za kojima je slijedio opseåan rad i po obujmu i po dostignuüima – *ustoüa åiteljstva kraljeviQe Hr-vatske i SlavoQije (1917. . Taj magQum oSus za-grebaþke statistiþke škole utvrÿuje dinamiku rasta stanovništva Hrvatske i Slavonije izmeÿu 1880. i 1910. po opüinama te uzroke diIerenciranog pora-sta (iseljavanje i doseljavanje gospodarske prilike tlo i klima veliki zemljišni posjed itd. . Posebno se utvrÿuje agrarna gustoüa analizira agrarna pre-napuþenost autarhiþnost seoskih gospodarstava i viškovi – manjkovi hrane u seoskim gospodarstvi-ma po pojedinim podruþjima.

Nakon .resserove smrti zamire djelatnost Akademije u izuþavanju gospodarskih znanosti iduüih tridesetak godina. U meÿuratnom razdoblju Akademija nema ekonomista pa se i problem gos-podarskih znanosti i gospodarstva rijetko susreüu na stranicama Akademijinih izdanja.

Tek je industrijalizacija Hrvatske s ubrzanim gospodarskim razvojem nakon 1945. ponovno uputila Akademiju na to da se široko angaåira u ekonomskim znanostima. Taj rad unutar Akade-mije poþinje dolaskom Mije Mirkoviüa kojemu se ubrzo pridruåuje i Vladimir %akariü. Ta je nova djelatnost Akademije mnogostrana teåi nadokna-diti sve ono što je bilo u nas u prijašnjim vreme-nima propušteno. Oko Akademije i Akademijinih izdanja okupljaju se sada brojni znanstvenici koji obraÿuju razna podruþja. Ogromnom opusu koji je izdavan nakon 1947. godine uvelike su doprinijeli akademici ekonomisti þije doprinose znanstvenim spoznajama ovdje lapidarno iznosimo.

Mijo Mirkoviü (1899. – 1963.; pravi þlan 1947. bio je i knjiåevnik (pisao je pod pseudo-

nimom Mate %alota ali i izvrstan ekonomist ekonomski povjesniþar i teoretiþar povijesti eko-nomske i socijalne misli. Prije Drugoga svjetskog rata objavio je (u osam knjiga svoju EkoQomsku Solitiku te više knjiga s podruþja ekonomike po-ljoprivrede. Poslije II. svjetskog rata objavljuje

EkoQomsku strukturu Jugoslavije te veliku studiju

Matija 9laþiü Ilirik .

Mirkoviü je tijekom 16 godina svoga rada u Akademiji inicirao vodio i predao javnosti jedan od najambicioznijih pothvata na podruþju istraåi-vanja povijesti i ekonomike obradivši dotad zapo-stavljenu hrvatsku gospodarsku povijest. Uzevši za osnovu svoga istraåivanja naþelo akademika V. Maåuraniüa da je „najhitnije za åivot svakog naroda: poznavanje i bezstrasna ocjena davnine i djela prošlih pokoljenja“ Mirkoviü je prihvatio njegov stav da je „korijen åiv i zdrav a deblo po-vijesti hrvatskoga naroda odoljet üe i jaþem viho-ru“. Okrenuvši se prema selu i seljaku vidio je u gospodarskoj povijesti tog preteånog dijela našeg åiteljstva mnogobrojne zajedniþke crte koje þine gospodarsku osnovicu hrvatskog zajedništva na ovim prostorima. Sjajan je organizator. Okuplja ekonomske povjesniþare i osniva niz pod naslovom

*raÿa ]a gosSodarsku Sovijest Hrvatske (uredio 14 knjiga; za svaku je napisao blistav predgovor

JadraQske moQogra¿je PriQose SrouþavaQju eko-Qomike ribarstva i ribarstveQog Srava (sedam sve-zaka s predgovorima M. Mirkoviüa Priloge istra-åivaQju gosSodarske Sovijesti i druge. Dinamizam u prouþavanje gospodarstva koji je unosio svojom ogromnom energijom nailazio je na odjek i meÿu istraåivaþima društvenih znanosti i u Akademiji (u kojoj je glavni tajnik od 1958. do 1961. godine . Edicije koje je pokrenuo M. Mirkoviü åive i danas pa je primjerice nakon njegove smrti izišlo još osam knjiga u seriji *raÿa ]a gosSodarsku So-vijest Hrvatske a u posebnim izdanjima objavljeni su Prilo]i ]a strategiju Krvatskog ra]voja (ukupno – u suradnji svih Razreda Akademije – izašlo je 15 svezaka . Nadalje objavljen je u okvirima zbornikƗ sa skupova Akademije þitav niz radova (o %. .o-truljeviüu hrvatskim granicama numizmatiþkoj povijesti Hrvatske povijesti turizma problemima

hazu.indd 87 11.04.2011. 0