Page 85 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 85

Predrag Vranicki (1922. – 2002.; izv. þlan 1973. red. þlan 1979. redoviti proIesor )ilozoI-skog Iakulteta u Zagrebu za predmete Teorijska ¿lozo¿ja i )ilozo¿ja marksizma poznat je po svo-jim brojnim radovima posebno iz podruþja opüe ¿lozoIske problematike i ¿lozo¿je marksizma. Najvaånije su mu knjige: Historija marksi]ma

ýovjek i Kistorija Marksi]am i soFijali]am Samo-uSravljaQje kao SermaQeQtQa revoluFija )ilo]o¿ja Kistorije I-III.

%ranko %ošnjak (1923. – 1996.; izv. þlan 1986. red. þlan 1991. bio je redoviti proIesor na )ilozoIskom Iakultetu u Zagrebu na .atedri za povijest ¿lozo¿je. Svojim je radovima pridonio razvitku ¿lozo¿je u Hrvatskoj u širokom rasponu ¿lozoIske misli. Najvaånija su mu djela: Povijest ¿lo]o¿je kao Qauka Logos i dijalektika )ilo]o¿ja i krãüaQstvo *rþka ¿lo]ofska kritika Biblije Smisao ¿lo]ofske eg]isteQFije Povijest ¿lo]o¿je ± Ra]voj miãljeQja u ideji FjeliQe I-III .

Dana 12. prosinca 1997. u Akademiji je odråan simpozij u povodu stodvadesetgodišnjice roÿenja i pedeset godišnjice smrti Alberta %azale. Organi-zator simpozija o liku i djelu Alberta %azale bio je akademik Predrag Vranicki ( Rad knjiga 476 . %ranko Despot (red. þlan 2010. predstojnik je .atedre za povijest ¿lozo¿je na Odsjeku za ¿lo-zo¿ju )ilozoIskog Iakulteta Sveuþilišta u Zagrebu. Odråava predavanja i seminare na predmetima Po-vijest ¿lozo¿je i Uvod u ¿lozo¿ju te na doktorskom studiju ¿lozo¿je. Predavao je i na drugim posli-jediplomskim studijima zagrebaþkog Sveuþilišta. Najvaånija su mu djela )ilo]o¿ja *jure ArQolda (1970. )ilo]o¿raQje 9ladimira DvorQikoviüa (1975. )ilo]o¿ja kao sistem" (1999. )ilo]o¿- ja" ± )ilo]o¿ja u Hrvatskoj od osQutka Sveuþiliãta

(2000. 9idokrug aSsoluta ± Srilog iQdiskutabilQoj diagQostiFi QiKili]ma (III. izd. 2008. . %ranko Des-pot dao je izniman doprinos rehabilitaciji auten-tiþne ¿lozo¿je utemeljene na klasiþnim izvorima ponajprije na grþkom ¿lozo¿ranju.

—

E.ONOMS.E ZNANOSTI

U prvih pedesetak godina svog djelovanja do l918. -ugoslavenska akademija bila je nosilac istraåivaþkog rada za podruþje ekonomskih znano-sti na teritoriju ne samo Hrvatske veü i u juånih Sla-vena. %ilo je to doba kad pravoga znanstvenog rada na podruþju ekonomskih znanosti u nas gotovo da i nije bilo. Objavljivane su doduše brojne knjige s podruþja gospodarstva ali su one bile najveüim di-jelom popularizacija stranih djela. Akademija tada u prvim desetljeüima svoga rada inicira pomaåe i objavljuje znanstvene radove s podruþja ekonom-ske povijesti statistike demogra¿je i ekonomske teorije nastojeüi svojom djelatnošüu na tom polju upozoriti na teške još nesagledane gospodarske teškoüe Hrvatske i drugih juånoslavenskih zemalja. Radove na gospodarskim problemima u Aka-demiji poþeo je Petar Matkoviü (1830. – 1898. . .ao i u mnogim drugim narodima tako i u nas u 19. stoljeüu nije bilo školovanih ekonomista. Eko-nomijom su se bavili „disidenti“ s drugih podruþja koji spoznavši znaþenje što ga ekonomske znano-sti imaju za društvo poþinju obraÿivati pojedine probleme narodnog gospodarstva u prvom redu one koji im bijahu najbliåi po sklonostima ili pak po Iormaciji. Tako se i Petar Matkoviü geograI po izobrazbi bavio i poviješüu i statistikom. Veü u samom poþetku svoje djelatnosti u Akademiji upozorava na veliku teškoüu svakog znanstvenog rada s podruþja analize narodnog gospodarstva – na nedostatak pouzdanih podataka o gospodarstvu. Zato tiska raspravu u kojoj iznosi razloge u prilog osnivanju statistiþkog odbora u Hrvatskoj te naþela na kojima bi trebalo zasnivati statistiþko upoznava-nje zemlje. Time je Akademija inicirala osnivanje Hrvatskog statistiþkog ureda u Zagrebu (osnovan godine 1875. koji je kasnije postao jedna od naj-uglednijih institucija te vrste u ondašnjem svijetu. Statistika je i dalje ostala u Iokusu interesa Petra Matkoviüa; on prati razvoj statistike u Srbiji go-vori o narodnosti kao predmetu statistiþkih popisa

hazu.indd 85 11.04.2011. 0