Page 84 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 84

tirao po Herbartovim Iormalistiþkim naþelima. Prvi rad koji je Markoviü objavio u publikacijama Akademije imajuüi pred oþima rijeþi Raþkoga u njegovoj pristupnoj besjedi bio je Etiþki sadråaj QaãiK QarodQiK SosloviFa . Dalje je njegov rad bio uglavnom usmjeren na etiþku i estetsku knjiåevnu ocjenu (Gunduliüev OsmaQ drame Dimitrija De-metra ali i što je vaåno istaknuti na ¿lozoIski rad Ruÿera %oškoviüa. Glavno mu je djelo Ra]voj i sustav obüeQite estetike (1903. koje je izvršilo da-lekoseåan utjecaj u nas i izvan granica „struke“. Uz to Markoviü je svojim rektorskim govorom )ilo]o- ¿jske struke SisFi Krvatskoga roda s oQkraj 9elebita u stoljeüiK ;9 ± ;9III (1881. uþinio i prvi korak k ¿lozo¿jskoj recepciji naše ¿lozo¿jske baštine. Drugi po redu ¿lozoI koji je ušao u Akademi-ju bio je Gjuro Arnold (1853. – 1941.; dop. þlan 1891. pravi þlan 1899. prvi doktor ¿lozo¿je Sve-uþilišta u Zagrebu (disertacijom Etika i Soviest . Imenovan je 1894. izvanrednim a 1896. redovitim proIesorom „pedagogike i teoretiþke i praktiþke ¿lozo¿je“. Arnold je bio pjesnik koji se kretao u tradicionalno-Iormalistiþkim okvirima hrvatskog romantiþno-sentimentalnog i konzervativnog sti-ha. Preko svog uþitelja H. Lotzea bio je i Arnold povezan s ¿lozo¿jom Herbarta pridråavajuüi se uz to u svom ¿lozoIskom radu dogmatskih stavova .atoliþke crkve. U svojoj glavnoj meta¿ziþkoj ra-spravi ZadQja biüa poriþe s meta¿ziþkog stajališta postojanje materije uopüe a „zadnja biüa“ bila bi nepromjenjivi nedjeljivi neprostorni tj. pravi ele-menti svijeta. Na toj osnovi izgraÿuje Arnold svoj „spiritualistiþki pluralizam“. Napisao je Logiku ]a sredQja uþiliãta (pet izdanja 1888. – 1923. i

PsiKologiju ]a sredQja uþiliãta (sedam izd. 1893. – 1923. . Na koju se razinu tada uzdigla meta¿ziþka sebesvijest u nas najbolje se moåe vidjeti iz govora koji je Arnold kao nastupajuüi rektor odråao 1899. pod nazivom )ilo]o¿ja SrirodQe Qauke i soFiolo-gija (rijeþ u prilog meta¿zici .

Ulaskom u Akademiju proIesora Teološkog Iakulteta Antuna %auera (1856. – 1937.; dop. þlan 1896. pravi þlan 1899. prijatelja i sumišljeni-ka Arnoldova kasnijeg zagrebaþkog nadbiskupa (1914. i pokrovitelja Akademije (1915. taj je

meta¿ziþko-teologijski smjer u ¿lozo¿ji još i oþvr-snuo. %auerova glavna djela su 7eodiFeja ili Qauka o ra]umQoj sSo]Qaji Boga (1892. I. izd. i 1918. II. izd. i OSüa meta¿]ika ili oQtologija (1894 . Albert %azala (1877. – 1947.; dop. þlan 1910. pravi þlan 1922. þetvrti je po redu ¿lozoI koji je postao þlanomAkademije. Od 1933. do 1941. bio je u tri mandata predsjednikomAkademije. Svojim åi-votnim djelom Povijest ¿lo]o¿je I-III (1906. 1909. 1912. ponovno objavljena 1988. uzdignuo je sa-mosvijest ¿lozo¿je do svijesti njezine povijesti. )i-lozo¿rajuüi u duhu )ranje pl. Markoviüa to üe reüi u svjetlosti „ideje nacionalne ¿lozo¿je“ nastojao je svojim djelovanjem probuditi potrebu ¿lozo¿je e da bi „¿lozo¿jska teånja“ mogla u nas zaåivjeti. Istraåivanje pretpostavki ¿lozo¿je i ¿lozo¿ranja sabrao je u djelu Metalogiþki korijeQ ¿lo]o¿je ( Rad 1924. knj. 229 . Pokušaj nadilaåenja racionalizma i meta¿zike u ¿lozo¿ji na razini onodobnog eu-ropskog ¿lozo¿ranja odveo ga je ¿lozo¿jski u ono što sam oznaþuje kao „voluntaristiþki aktivizam“. Svome uþitelju oduåio se %azala dostojno sasvim izuzetnim ¿lozo¿jskim djelom: )ilo]o¿jski Sortret )raQje Markoviüa ( Rad 1921. knj. 224 ponovno ga je objelodanio Institut za ¿lozo¿ju 1974. . .ad je godine 1921. za pravog þlana Akademi-je izabran proIesor Teološkog Iakulteta u Zagrebu na .atedri ¿lozoIsko-teološke propedeutike Stje-pan Zimmermann (1884. – 1963.; pravi þlan 1921. – 1945. novoskolastiþki smjer došao je do jaþeg izraåaja u Akademijinu radu na polju ¿lozo¿je. Pravome protivniku ali i inspiratoru neoskolastike naime .antu posvetio je dva djela: KaQt i Qeosko-lastika I-II (1920. – 1921. i KaQtov kritiFi]am u svjetlu savremeQe Qoetike (1924. . Zimmermann je bio najplodniji ¿lozoIski pisac u nas izmeÿu dva svjetska rata a vrijedni saþuvani rukopisi još þe-kaju objelodanjivanje.

Nakon Drugog svjetskog rata dolazi do jaþe åi-vosti na ¿lozoIskom podruþju u smislu društvenog angaåmana te se javlja više liþnosti marksistiþke provenijencije koji se istiþu svojim djelima. Tako u Akademiju dolazi Predrag Vranicki a zatim %ran-ko %ošnjak proIesori na )ilozoIskom Iakultetu Sveuþilišta u Zagrebu.

hazu.indd 84 11.04.2011. 0