Page 82 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 82

štava þasopisa Revija ]a soFiologiju i SoFiologija sela . Nagraÿen je Medaljom )ilozoIskog Iakulte-ta (1990. te Godišnjom dråavnom nagradom za znanost (2000. . Dobitnik je priznanja Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar za razvoj sociologije u Hrvatskoj (2005. .

— POLITOLOGI-A

Razvijane u okviru pravnih povijesnih gos-podarskih i drugih srodnih znanosti politiþke znanosti u Hrvatskoj poþinju se sustavno razvijati poþetkom šezdesetih godina. U Zagrebu je 1962. godine osnovan )akultet politiþkih nauka. U okvi-ru Akademije vaåne poticaje i priloge za razvitak politiþkih znanosti dao je i Vladimir %akariü oso-bito na podruþju nacionalnog pitanja dråavnog ureÿenja i Iederalizma te meÿunarodnih odnosa. Odbor za znanstvenu problematiku samoupravlja-nja koncepciju je samoupravljanja kako u gospo-darskim organizacijama tako i u širem društvenom kontekstu izvukao iz njezine isprepletenosti s ide-ologijom i sluåbenom pragmatiþnom politikom. Istraåivanja Odbora sastojala su se u tome da su najprije razmatrani teorijski i praktiþni problemi potom su o njima voÿene šire teorijske rasprave a zatim su provedena empirijska istraåivanja te su nakraju de¿nirana i praktiþna rješenja za inovacije u Iunkcioniranju društvenog sustava. Osnivanjem radne grupe Pravo i druãtvo u okviru Razreda za društvene znanosti dio problematike kojim se Odbor bavio uklopljen je u znatno šira teorijska istraåivanja te grupe unutar þega su se smjestili i politološki aspekti suvremenog društvenog razvoja. Otvaranjem procesa konstitucije višestranaþkog politiþkog åivota u Hrvatskoj u proljeüe 1990. go-dine stvorene su pretpostavke i društvene potrebe za sustavnim politološkim istraåivanjima. Do 1990. godine politologija je bila izrazito kritiþna prema etatizmu i birokratskim strukturama ondašnjeg reåima od 1990. do danas ona se pre-teåno bavi problematikom liberalne demokracije

a u okviru toga politiþkim strankama i politiþkim procesima u Hrvatskoj.

Prvi politolog izabran u Akademiju bio je Du-šan %ilandåiü (izv. þlan 1988. red. þlan 1991. redoviti proIesor na )akultetu politiþkih znanosti za predmet Politiþki sistemi. Speci¿þnost %ilandåiüe-vih radova jest ispreplitanje znanstveno-politološke i memoarsko-politiþke komponente. Naime autor je ne samo znanstvenik nego i angaåirani politiþar koji je bio u tri mandata zastupnik u Hrvatskom saboru u tri mandata þlan C.S.H þlan Predsjed-ništva sindikata -ugoslavije te potpredsjednik RH 1990. Njegovi radovi skoro su jedinstven sluþaj sinteze teorije i politiþkog iskustva što cijelom dje-lu daje posebnu autentiþnost i privlaþnost posebice na Iakultetu meÿu studentima.

Najvaånija su mu djela: USravljaQje Srivre-dom u Jugoslaviji Ideje i Sraksa druãtveQog ra]vo-ja Jugoslavije Historija S)RJ (tri izdanja objavlje-na i u .ini u Tjencinu 1985. i u Ljubljani 1980 ;

Jugoslavija Soslije 7ita Hrvatska moderQa Sovijest (2001.; nagraÿena je 2001. Dråavnom nagradom za znanost ; Povijest i]bli]a – memoari 1945. – 2005. (knjiga je izabrana izmeÿu 120 radova kao knjiga godine 2006. JutarQji list . U završnoj je Iazi izrada knjige 7itovo vladaQje Jugoslavijom

± . Uz to objavio je dvadesetak razli-þitih þlanaka eseja i studija u raznim þasopisima i medijima.

U podruþju politologije Razred je u Akademiji organizirao znanstveni skup na temu )raQFuska revoluFija ± ljudska Srava i Solitiþka demokraFija QakoQ godiQa

Zvonko Posavec (red. þlan 2006. proIesor je na )akultetu politiþkih znanosti Sveuþilišta u Za-grebu katedra: Politiþke teorije i politiþke institu-cije i Moderne teorije demokracije. Osim na Sveu-þilištu u Zagrebu radio je kao gostujuüi proIesor na Sveuþilištu u .|lnu 1987./88; na Visokoj tehniþkoj školi u Darmstadtu (7eFKQisFKe HoFKsFKule 1992. i na Sveuþilištu u %onnu 1998./99.; bio je takoÿer redoviti proIesor ()elloZ Profesor na IQstitutu ]a istraåivaQje euroSskiK iQtegraFija (IQstitut fr eu-roSlisFKe IQtegratioQsforsFKuQg u %onnu 1999.

Odråavao je pojedinaþna predavanja na sveuþilišti-

hazu.indd 82 11.04.2011. 0