Page 81 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 81

sudovaQje ± de lege lata i de lege fereQda Nova Krvatska lokalQa i regioQalQa samouSrava U nji-ma naši najistaknutiji znanstvenici i praktiþari po-lazeüi od svojih znanstvenih spoznaja i iskustava te stanja u drugim zemljama analiziraju sadašnje stanje u nas i predlaåu argumentirana rješenja za njegovo poboljšanje što je bitan doprinos reIor-mama koje treba provesti u hrvatskom društvu. Objavom tih knjiga rezultati odråanih okruglih stolova dostupni su javnosti i mogu posluåiti kao temelj za prijeko potrebne promjene predlaganjem mjera koje treba poduzeti.

Znanstveno vijeüe organiziralo je i znan-stvenu raspravu I]vedeQa ka]QeQa odgovorQost u meÿuQarodQom ka]QeQom Sravu u vezi s vaånim pitanjima kojima se bavi Haški sud. Znanstveni radovi o tome objavljeni su u Akademijinu þaso-pisu Rad .

— SOCIOLOGI-A

Mjesto i razvoj sociologije u okviru Akademije moåe se promatrati s dva gledišta – šireg i uåeg. Šire gledište sastojalo se u tome koliko su u aktivnostima i radovima u okviru drugih disciplina u Akademiji sadråani sociološki uvidi i elementi sociološke ana-lize. S tog gledišta moglo bi se reüi da je sociologija prisutna u Akademiji sve od njezina osnivanja. Uåe gledište uzima u obzir samo prisutnost sociološke struke tj. njezinih teorija i hipoteza speci¿þnog sociološkog kategorijalnog aparata i njezinih istra-åivaþkih metoda. Sociologija kao struka pojavljuje se u Akademiji tek u novije vrijeme.

Vaånim „preteþom“ hrvatske sociologije na-pose ruralne bio je %altazar %ogišiü (1834. – 1908; pravi þlan od 1867. . U metodološkom pogledu primjenjivao je metodu neposrednog promatranja åivota naroda i metodu ankete. Godine 1866. izra-dio je NaSutak ]a oSisivaQje SravQiK obiþaja koji åive u Qarodu . Napose se interesirao za porodicu (obitelj te je opisao þetiri tipa porodice („glavne vrste“ u tadašnjoj stvarnosti : a zadrugu (zadruå-

na porodica kao proširenu porodicu (b inokosnu porodicu (inokoština – muå åena i njihova dje-ca ; (c varošku porodicu (sliþna inokosnoj i (d muslimansku porodicu (razliþita od drugih zbog „verozakonskih elemenata“ a meÿu njima i Iakul-tativna poligamija . Opisivao je diobe porodice ceremonije posredovanja; krvnu lozu (svojta po krvi po mlijeku po debeloj i tankoj krvi po tazbi-ni . %io je prvi predsjednik Meÿunarodnog instituta za sociologiju osnovanog 1888.

Prvi je proIesionalni sociolog u Akademiji -osip äupanov (1923. – 2004.; þlan sur. 1980. izv. þlan 1988. red. þlan 1991. redoviti proIe-sor industrijske sociologije na )akultetu politiþkih znanosti Sveuþilišta u Zagrebu. Najvaåniji su mu radovi: MargiQalije o druãtveQoj kri]i SoFiologija i samouSravljaQje Poslije SotoSa SoFial /egaFy of CommuQism 7raQ]iFija i Solitiþki kaSitali]am . Radna grupa Pravo i druãtvo u okviru Razreda za društvene znanosti posvetila je posebnu paånju sociologiji prava te odnosima izmeÿu pravne i so-ciološke znanosti. U okviru grupe objavljeno je pet izvornih znanstvenih radova i jedno prethodno pri-opüenje. Uvedena je praksa da se na rasprave grupe pozivaju proIesionalni sociolozi i izvan Akademije u prvom redu s Odsjeka za sociologiju )ilozoI-skog Iakulteta u Zagrebu. Osim toga u izdanjima Akademije objavljena je i izvorna studija o soci-ologiji meÿunarodnog prava kao uåem podruþju sociologije prava. U ediciji Odbora za znanstvenu problematiku samoupravljanja nalazi se nekoliko priloga naših istaknutih sociologa.

Ivan CiIriü (red. þlan 2010. redoviti je proIe-sor na Odsjeku za sociologiju )ilozoIskog Iakulteta Sveuþilišta u Zagrebu. %avi se sociologijom obra-zovanja religije ekologije i sela. Izmeÿu njegovih brojnih knjiga posebno treba istaknuti sljedeüe: Na-Sredak i oSstaQak (1994. Okoliã i odråivi ra]voj (2002. RuralQi ra]voj i moderQi]aFija (2003.

Bioetiþka ekumeQa (2007. . Sudjeluje u a¿rmaciji sociologije kao pokretaþ þasopisa Revija ]a soFi-ologiju (1970. a 1992. je pokrenuo i još uvijek ureÿuje þasopis SoFijalQa ekologija i þasopisnu biblioteku Ra]voj i okoliã (1994. te biblioteku

SoFietas (1997. . %io je dugogodišnji þlan uredni-

hazu.indd 81 11.04.2011. 0