Page 76 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 76

ska SravQa Sovijest i Rimsko Sravo (u suautorstvu s %. Eisnerom imaju trajnu vrijednost. Zatim se u okviru Akademije u zapaåenom radu PrekomjerQo oãteüeQje Horvat dokazao ne samo kao izvrstan pravni romanist nego i kao dobar poznavalac dru-gih pravnih sustava. Hrvatskoj srednjovjekovnoj pravnoj povijesti Horvat je posvetio nekoliko za-paåenih radova. Tu je prije svega OSoruka sSlit-skog Sriora Petra u kojoj je Horvat dao iscrpnu pravnu analizu toga vaånog dokumenta hrvatske prošlosti.

Vladislav %rajkoviü (1905. – 1989.; dop. þlan 1961. red. þlan 1968. . Ako se promotri %rajkovi-üev rad u okviru Akademije ustanovit üe se da je bio koncentriran u Akademijinu -adranskom insti-tutu (kasnije Zavodu za pomorsko pravo historiju i ekonomiku pomorstva . Od %rajkoviüa potjeþe i sama ideja o osnivanju te ustanove i njezinoj orga-nizaciji a dugo je godina pokretao njegovu djelat-nost kako na podruþju razvijanja jugoslavenskog pomorskog prava tako i na podruþju opseånog rada na meÿunarodnoj uni¿kaciji pomorskog prava. %rajkoviü je objavio niz radova u razliþitim Aka-demijinim izdanjima. Svi %rajkoviüevi radovi obra-ÿuju probleme pomorskog prava ili se bave temama pomorstva u širem smislu rijeþi. %rajkoviü je 1954. godine obnovio djelovanje -ugoslavenskog udru-åenja za pomorsko pravo organizirao sudjelovanje delegacije -adranskog instituta -ugoslavenske aka-demije na plenarnoj konIerenciji Meÿunarodnog pomorskog odbora (Commitp Maritime IQterQati-oQal izradio nacrt za kodi¿kaciju jugoslavenskog pomorskog prava i prava unutrašnje plovidbe i bio glavni urednik Pomorske eQFikloSedije -ugoslaven-skog leksikograIskog zavoda.

-ovan SteIanoviü (1896. – 1964.; dopisni þlan 1961. red. þlan 1962. pisac velikog kompara-tivnog udåbenika ustavnog prava vrlo je mnogo pisao o Irancuskom ustavnom pravu i napisao je mnogo rasprava o aktualnim pitanjima ustavnog prava -ugoslavije i poslije rata. -edna od njegovih specijalnih tema bio je Iederalizam uopüe i njegov razvoj i primjena u -ugoslaviji. U Radu objavljuje dvije rasprave: jedna se bavi dvodomnim susta-vom u Irancuskim ustavima a druga prikazuje

sve jaþe ostvarivanje naþela narodne suverenosti u ustavima nove -ugoslavije pri þijoj je izradi i on aktivno sudjelovao.

Milovan Zoriþiü ml. (1884. – 1971.; dop. þlan izvan radnog sastava 1955. istakao se i izvan Akademije ne samo kao pravni pisac na podruþju upravnog i lovnog prava nego i kao visoki Iunk-cionar meÿunarodne uprave (þlan vlade Saarskog podruþja i pravosuÿa (sudac ad KoF u parnicama -ugoslavije pred Stalnim sudom meÿunarodne pravde i sudac Meÿunarodnog suda u Haagu . Njegovo djelo 7eritorijalQo more osvjetljava pi-tanja o opsegu i pravnim odnosima teritorijalnog mora zajedno sa suvislim pitanjima (doseg vanjskih granica unutarnjih voda baš u vrijeme kada je to pitanje postavljeno u okviru koordinacije koja je izvršena na äenevskoj konIerenciji 1958. i kada je trebalo pravno utvrditi opravdanost stava -ugo-slavije u razgraniþenju njezinih unutarnjih voda i teritorijalnog mora.

Nova generacija pravnika izabrana u Akade-miju sedamdesetih godina i kasnije bila je poput njihovih prethodnika u drugom dijelu svoje znan-stvene karijere. Vaåan dio njihova opusa završen je prije njihova izbora u Akademiju i bio je upravo razlogom njihove kandidature. I na podruþju prav-ne znanosti osjetila se u to doba opüa spoznaja da je znanost kolektivni pothvat pa su novi þlanovi bili spremniji od svojih prethodnika sudjelovati u oblicima zajedniþkog rada. Predstavljeni su redom njihova izbora u radni sastav Akademije.

Eugen Pusiü (1916. – 2010.; izv. þlan 1975. red. þlan 1983. redoviti proIesor na Pravnom Ia-kultetu u Zagrebu obnovio je disciplinu Nauka o uSravi i razvio na tom temelju suvremenu upravnu znanost s njezinim organizacijsko-teorijskim i si-stemsko-teorijskim komponentama (Nauka o uS-ravi /okalQa ]ajedQiFa Ra]vedeQost i Sove]aQost Order aQd RaQdomQess iQ CooSerative Systems PittsburgK USravQi sistemi . U svom radu u Akademiji posvetio se ponajprije ispitivanju za-jedniþkih teorijskih temelja pravnih politiþkih i u njihovu odnosu prema pravnim i politiþkim poja-vama socioloških znanosti (DruãtveQa regulaFija Dråava i dråavQa uSrava

hazu.indd 76 11.04.2011. 0