Page 75 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 75

sku razradu pitanja na temelju poznavanja kompa-rativne literature i prakse .rbek traåi i rješenja za potrebe našeg zakonodavstva i prakse. Takav naþin obraÿivanja slijedi .rbek i u svojim još brojnijim poslijeratnim djelima. Njegova istraåivanja posve-üena su aktualnim temama bilo da je rijeþ o pita-njima Iederalizma (osobito s obzirom na Sovjetski Savez i na -ugoslaviju bilo da je rijeþ o ustavnom sudovanju. Opüenita teoretska razmatranja nala-ze se i u .rbekovu obraÿivanju posve specijalnih tema kao što su njegove rasprave /iFa u dråavQoj

sluåbi i OdgovorQost dråave ]a ãtetu . U same te-melje biti prava i dråave ulazi .rbek u raspravi o odumiranju dråave (1951. a nastavlja tim putem u studijama o pojmu prava i suverenitetu Prilog teoriji o Sojmu Srava . Svoju studiju o suverenitetu zasnovao je u þetiri dijela ali je doåivio objavlji-vanje samo dvaju dijelova; þetvrti nije dospio ni napisati. Prouþivši literaturu poþevši od %odina i njegovih prethodnika do najnovijih Irancuskih engleskih i sovjetskih pisaca kao i dråavni ustroj te prošle i sadašnje ustave mnogih zemalja .rbek daje vlastito tumaþenje razvoja dråavnopravnog i meÿunarodnopravnog pojma suvereniteta. Natko .atiþiü (1901. – 1983.; dop. þlan 1937. red. þlan 1977. dao je svoj prinos mno-gim granama prava a najveüu grupu þine prilozi o meÿunarodnom privatnom pravu. Posebno mje-sto pripada opseånom djelu More i vlast obalQe dråave ± Historijski ra]voj . To djelo daje dosad najpotpuniji prikaz meÿunarodnopravnih stanja þinjenica i procesa u kojima je na -adranskom moru sudjelovala Hrvatska za vrijeme narodnih vladara i poslije. Njegovim inicijativama i njegovu organiza-cijskom radu dugujemo izlaåenje þasopisa USored-Qo Somorsko Sravo što ga objavljuje Akademijin Zavod za pomorsko pravo historiju i ekonomiku pomorstva zatim stvaranje Centra za pravnu pro-blematiku poslovanja s inozemstvom stvaranje i institucionaliziranje intenzivne suradnje Instituta Asser iz Haaga i Instituta za meÿunarodno pravo i meÿunarodne odnose Pravnog Iakulteta u Zagrebu. Stanko )rank (1883. – 1953.; dop. þlan 1948. veüinu svojih radova objavio je prije ulaska u Aka-demiju. )rank je bio trideset godina proIesor kri-

viþnoga prava i pravne ¿lozo¿je na Pravnom Iakul-tetu Sveuþilišta u Zagrebu pa najveüi dio njegovih znanstvenih radova pripada tomu podruþju. Godine 1950. )rank je objavio u izdanju Izdavaþkog zavo-da -ugoslavenske akademije knjigu Ka]QeQo Sravo Biljeãke o OSüem dijelu KriviþQog ]akoQika od ;II . Te su Biljeãke bile znatno obogaüenje naše siromašne literature kriviþnog prava u razdo-blju neposredno nakon svršetka rata. U knjizi su temeljito obraÿeni glavni i osnovni problemi opüeg dijela kriviþnog prava. Osim toga )rank je objavio rad Problemi krivQje i rad O Qekim Sojavama su-vremeQog kolektivQog krimiQaliteta . Posljednje je djelo koje je autor završio neposredno prije svoje smrti 7eorija ka]QeQog Srava So KriviþQom ]ako-Qiku od godiQe

Pavao Rastovþan (1894. – 1958.; dop. þlan 1955. poþeo je kao pravni romanist i civilist op-seånim monogra¿jama a poslije Drugog svjetskog rata posvetio se prouþavanju i prikazivanju novog privatnog prava u þijem je izraÿivanju i sam su-djelovao i kritiþkom osvjetljavanju zakonodavstva i teoretskih radova drugih struþnjaka.

-uraj Andrass\ (1896. – 1977.; dopisni þlan 1955. red. þlan 1965. uz velik broj rasprava þlanaka monogra¿ja on stvara naš prvi moderni originalni sustav meÿunarodnog javnog prava

MeÿuQarodQo Sravo (sedam izdanja . To njegovo djelo daleko prelazi ne samo po opsegu nego i po svojoj utemeljenosti sve što je u nas na tom polju postojalo. Po promišljenosti provjerenosti a po-sebno po Andrass\jevu znanstvenom poštenju kri-tiþnosti i objektivnosti njegov sustav i u svjetskim mjerilima spada meÿu najviše domete. Andrass\ je dao velik doprinos pravu mora (ESikoQtiQeQtal-Qi Sojas IQterQatioQal /aZ aQd tKe ResourFes of tKe Sea i mirnom rješavanju spora (MeÿuQarodQo Sravosuÿe Ustrojstvo i SostuSak .

Marijan Horvat (1903. – 1967.; izv. þlan 1961. dao je svojim nastavnim i znanstvenim radom bitan doprinos ponajprije na podruþju rimskog prava a bogata je i njegova djelatnost na drugim podruþ-jima pravne teorije i prakse. Veüinu svojih radova Horvat je objavio izvan Akademije i prije svog iz-bora za dopisnog þlana a meÿu njima osobito Rim-

hazu.indd 75 11.04.2011. 0