Page 74 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 74

nim sustavno rašþlanjenim upitnikom u kojemu se posebni dijelovi odnose na pravo i na pravne obiþaje a i u odsjeku o åivotu naroda ima pitanja koja zasijecaju u pravo. Sabrana graÿa daje obi-lje podataka za prouþavanje pravniku historiku i napose sociologu. Dovoljno je u vezi s tim uputiti na prinose koje su u Zborniku za narodni åivot i obiþaje objavili Lovretiü Roåiü Car Ivaniševiü Ardaliü i drugi. .asnije je Ivan Strohal nanovo pokrenuo istraåivanje narodnog prava. U raspravi

UstaQovljavaQje Srava koje u Qarodu åivi on sa svoga eklekticistiþkog gledišta kritiþki ocjenjuje %ogišiüev i Radiüev upitnik te izraÿuje vlastitu

OsQovu ]a sabiraQje graÿe o Sravu koje u Qaro-du åivi a svrhu toga istraåivanja izlaåe u raspravi

Pravo koje u Qarodu åivi u kojoj iznosi mišljenje da je na temelju rimskoga prava zasnovano vaåeüe zakonodavstvo u velikoj mjeri tuÿe narodu. Dva-desetak godina kasnije ispitivat üe )erdo ýulino-viü naþela narodnog prava kako se ono nalazi u narodnim umotvorinama a rezultat je toga rada njegovo djelo NarodQo Sravo izdano potporom naše Akademije.

Tek u treüem deceniju djelovanja Akademije ulaze u nju mlade snage koje proširuju djelatnost Akademije na šire podruþje pravnih znanosti. )ran Vrbaniü (1847. – 1909.; pravi þlan od 1886. prvi hrvatski teoretiþar trgovaþkog i mjeniþnog prava i pisac sustavnih djela na tom polju dao je u krilu Akademije prinose izvan svoje uåe struke: o kri-minalitetu åiteljstva u Hrvatskoj o stambenim pri-likama u gradovima o demograIsko-statistiþkim istraåivanjima o gospodarskom razvoju .rajine i o upravnom zakonodavstvu u Hrvatskoj. Ti su radovi na granici pravne znanosti sociologije ekonomike i statistike a odlikuju se savjesnom obradom i inte-resom za napredak zemlje koje je Vrbaniü pokazao i kao þlan opozicije u Hrvatskom saboru. On potiþe demograIska istraåivanja kritiþki se odnosi prema politiþkoj i struþnoj strani tadanjih zakonodavnih radova ukazuje na loš poloåaj siromašnijih sloje-va u gradovima koji za relativno slabije stanove plaüaju razmjerno visoku stanarinu. Zagovara rje-šenje pitanja kuünih zadruga u okviru jedinstvenog ureÿenja agrarnog zakonodavstva. Milovan Zoriþiü

st. osnivaþ statistiþke sluåbe u Hrvatskoj posvetio je glavni svoj rad samo toj sluåbi i znanstvenom obraÿivanju njezinih podataka. Isto je bilo usmje-renje Milana .resera (pravi þlan 1918. .

I posljednji dopisni þlan koji je ušao u Akade-miju prije 1914. godine -osip Šiloviü inaþe vrlo plodan pisac dao je u Akademiji razmjerno malo svega dvije rasprave: jednu o razvoju krivnje a drugu o pokušaju u hrvatskom kaznenom pravu. Prva je preteåno historijska druga pak analiza hi-storijskog i novijeg prava na komparativnoj osnovi koja istraåuje subjektivne i objektivne elemente u pokušaju i razmatra pitanje treba li pokušaj jednako kazniti kao i izvršen þin.

U drugom razdoblju rada Akademije (1918. – 1945. izabrani su za þlanove Akademije pravnici Natko .atiþiü Marko .ostrenþiü Ivo .rbek i Ivan Mauroviü. Svi su oni bili aktivni u javnom åivotu u razliþitim Iunkcijama. Osobito valja istaknuti Mauroviüev rad na predradnjama za uni¿kaciju graÿanskog prava u prvoj -ugoslaviji o þemu je objavio i niz teorijskih rasprava.

Veüina je navedenih akademika nastavila sa svojim radom i u treüem razdoblju åivota Akademi-je od 1947. do danas uz u tom razdoblju novoiza-brane þlanove. Navest üemo ih sve redom njihova izbora u radni sastav Akademije dakle izbora za izvanredne odn. dopisne þlanove.

Ivo .rbek (1890. – 1966.; dop. þlan 1937. pravi þlan 1947. bio je osobito plodan pisac. Uz velika sustavna djela o upravnom pravu napisao je brojne rasprave i nekoliko monogra¿ja s podruþja upravnoga prava proširujuüi u kasnijem razdoblju svojega znanstvenog stvaranja svoja istraåivanja na šire polje javnoga prava i teorije prava. Pokrivaju-üi þitavo podruþje materijalnog upravnog prava i upravnog postupka .rbek je osobito obraüao pa-ånju na þuvanje zakonitosti u upravi a u taj krug ulazi i njegova prva velika teoretska studija objav-ljena u Akademiji DiskreFioQa oFjeQa primjer op-širno dokumentiranog i duboko promišljenog rada u kojemu se pisac ne zadråava u uskim granicama specijalne tematike nego istraåuje i rješava šire as-pekte odabranog problema. -ednakog je Iormata i njegovo djelo Sudska koQtrola Qaredbe . Uz teoret-

hazu.indd 74 11.04.2011. 0