Page 73 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 73

padali javnom åivotu kao politiþari suci upravni Iunkcionari i þinovnici odvjetnici. Ta se njihova djelatnost ispreplitala s njihovim teorijskim i znan-stvenim radom tako da je i kod pravnika þlanova Akademije dio njihova opusa bio sadråan u zakon-skim nacrtima sloåenim obrazloåenjima sudskih presuda pravnim mišljenjima upravnim izvješüi-ma i prijedlozima.

Nakon osnivanja Akademije hrvatski su prav-nici stajali pred zamašnim zadaüama izgraÿivanja zakonodavstva sudstva i uprave kao i nakon 1918. godine u prvoj -ugoslaviji te nakon 1945. u drugoj -ugoslaviji a osobito nakon 1990. godine kad je Hrvatska ostvarila svoju samostalnu dråavu. Aka-demijini su pravnici mjerodavno sudjelovali u iz-gradnji i Iunkcioniranju sada cjelovitoga dråavnog aparata a nakon što je Hrvatska otpoþela pregovore s Europskom unijom i dråavama þlanicama o prij-mu u Uniju pravnici nose glavni teret prilagodbe hrvatskog prava europskoj pravnoj steþevini. Veü od osnutka Akademije samo njezino po-stojanje njezina izdanja i moguünost znanstvenog rada na polju pravnih znanosti u njezinu krilu bili su vaåan Iaktor za razvitak pravne znanosti u Hr-vatskoj dajuüi poticaj za znanstveni rad i omo-guüujuüi objavljivanje i takvih djela za koja nije bilo zanimanja u izdavaþkim krugovima koji su po-slovali radi privreÿivanja. Tako su zaslugomAka-demije objavljivana znanstvena djela vrlo visoke vrijednosti koja inaþe valjda ne bi nikada ugledala svjetlo dana. U posljednje doba Akademija je opet osnivanjem svojih instituta povukla neke discipline u krug svojega sustavnoga znanstvenog rada. Na polju pravnih znanosti to je izvršeno meÿu ostalim u -adranskom institutu (kasnije Zavodu za pomor-sko pravo historiju i ekonomiku pomorstva koji je u nizu izvršenih zadataka i pojedinaþnim pu-blikacijama obradio znatna podruþja pomorskog privatnog i javnog prava te meÿunarodnog prava mora a u najnovije doba ukljuþio je u program rada i pravna pitanja koja su se pojavila u vezi s miroljubivom upotrebom nuklearne energije. Tu je i 2004. osnovano Znanstveno vijeüe za dråavnu upravu pravosuÿe i vladavinu prava koje se bavi znanstvenim prouþavanjem aktualnih društvenih

tema prije svega onih vezanih uz pravni sustav njegovo djelovanje i unapreÿenje.

Meÿu prvim akademicima bilo ih je nekoliko koji su po svojoj struþnoj spremi bili pravnici i kao takvi i djelovali u svojem zvanju ali su stekli glas i ugled u prvom redu zahvaljujuüi svojem radu na knjiåevnom kulturnom i politiþkom polju. Ovamo treba ubrojiti Mirka %ogoviüa -aromira Hanela -ovana Subotiüa Mirka Šuhaja i -anka -urkoviüa. Ako su dali prinose u Akademiji (-urkoviü Su-botiü ti se radovi nisu odnosili na pravnu zna-nost. %oåidar Petranoviü koji se izvan Akademije istakao i radom na pravnoj terminologiji bavio se historijskim i pravnohistorijskim temama a Hanel je bio izrazito pravni historiþar. Isto je tako .osta Vojnoviü inaþe proIesor graÿanskog prava bio plodan uglavnom na polju prouþavanja pravne i politiþke povijesti Dubrovnika.

U prvom razdoblju rada Akademije (1866. – 1918. dali su svoje doprinose baš speci¿þno prav-noj znanosti u prvom redu Pavao Muhiü (1811. – 1897. i %altazar %ogišiü (1834. – 1908. . Veü u petoj knjizi Akademijina Rada (1868. objavljuje Muhiü manju raspravu O ra]voju SravQiK idea u obüe i QaSose Qa Sodruþju Srava ka]QeQoga . A%o-gišiü je veü u prvim poþecima Akademije potakao i velikim dijelom sam izvršio zamašan znanstveno-istraåivaþki rad kojega su rezultati jednako vaåni i zanimljivi za pravnog historika i sociologa kao i za pravnog teoretiþara; oni su takoÿer posluåili kao graÿa za %ogišiüev vlastiti zakonodavni rad. Spomenutim svojim radovima %ogišiü je stekao velik glas u znanstvenim krugovima širom svije-ta a o njegovim djelima osobito o ImoviQskom ]akoQiku mnogo je pisano. U svojim teoretskim pogledima %ogišiü je bio sljedbenik tada vladajuüe historijske škole i to njezina naprednijeg smjera koji je zastupao Ihering.

Poslije tih %ogišiüevih nastojanja za pribiranje graÿe o narodnom obiþajnom pravu dolazi mnogo šire zasnovan rad na prikupljanju podataka o na-rodnom åivotu i obiþajima koji su od godine 1896. objavljeni u ZborQiku ]a QarodQi åivot i obiþaje . Za taj rad izradio je Ante Radiü OsQovu ]a sabiraQje i SrouþavaQje graÿe o QarodQom åivotu s opseå-

hazu.indd 73 11.04.2011. 0