Page 72 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 72

štiti -adranskoga mora od oneþišüenja gospodar-skome morskom pojasu (Zaštiüenom ekološko-ri-bolovnom pojasu Hrvatske Europskoj uniji prema odredbama u njezinu Ustavu iz 2001. moralnoj i ekonomskoj krizi i dr. Na tim skupovima sudje-lovali su uz hrvatske znanstvenici iz Njemaþke Srbije te %osne i Hercegovine.

Tijekom proteklih deset godina Zavod je suorganizirao ili samostalno organizirao izloåbe likovnih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva. U prosjeku se odråava osam likovnih izloåbi godišnje. Predstavljeni su radovi hrvatskih umjetnika (Mile Skraþiüa -osipa %otterija Petra -akeliüa Vladi-mira Megliüa pa -oåe Ciuha -osipa Mijiüa Vesne .atiü Skraþiü -osipa Alebiüa Ivana %laåeviüa i dr. ali i inozemnih . U okviru SSlitskoga ljeta 2010. primjerice u dvjema velikim dvoranama Zavoda prireÿena je u suradnji sa splitskom Galerijom Kula izloåba MediteraQski bijeQale slikara i kiSara Me-diteraQa na kojoj su izloåeni radovi 160 umjetnika iz 40 zemalja (meÿu ostalima bili su predstavljeni Antonella Mercati iz Italije -oåe Mariniþ iz Slove-nije Vesna Martinoviü Maroviü iz Srbije Valdas .urklietis iz Litve Debbie .ampel iz Izraela i dr. . Ta je izloåba nesumnjivo najveüa likovna maniIe-stacija prireÿena ove godine u Splitu.

Zavod je sa svojim spomeniþkim materijalom iz povijesti našega pomorstva (16. – 20. stoljeüe sudjelovao na izloåbi Hrvatska Somorska tradiFija u Pomorskome muzeju u kanadskome gradu Van-couveru (2002. .

Zavod organizira predavanja istaknutih znan-stvenika struþnjaka i politiþara. Teme su razliþite od izlaganja akademika Ive Petrinoviüa o politiþ-kome pro¿lu Ante Tresiüa Paviþiüa razvoja libera-lizma u Hrvatskoj Draåena %udiše podrijetla i do-laska Hrvata na -adran akademika Luje Margetiüa dalmatinskih statuta Antuna Cvitaniüa predavanja iz podruþja knjiåevnosti akademika Ivana Aralice Ive )rangeša i Dubravka -elþiüa do izlaganja o modernoj arhitekturi akademika Dinka .ovaþiüa pregleda razvoja nadgrobnih spomenika u Dalma-ciji akademika Nenada Cambija velikih politiþko- -gospodarskih integracija i globalizacije akademi-ka Davorina RudolIa predavanja Ive -osipoviüa o

ustavnim promjenama na putu Hrvatske u Europu politiþkog analitiþara .rste Cviiüa o Hrvatskoj kao regionalnome i europskome igraþu i izlaganja o brodograÿevnoj industriji u Splitu Igora %elamariüa. Predavanja izazivaju poseban interes u Splitu a tije-kom jednoga od posljednih javno je istaknuto kako je Akademijin Zavod za znanstveni i umjetniþki rad „kultno mjesto kulturnoga åivota u Splitu“. Za ilustraciju djelovanja Akademijina Zavoda u Splitu navest üemo da je 2009. godine u suor-ganizaciji i samostalnoj organizaciji Zavoda orga-nizirano sljedeüe: þetiri znanstvena skupa jedan znanstveno-struþni kolokvij 11 likovnih izloåbi þetiri predavanja predstavljeno je 15 novoizišlih knjiga iz podruþja znanosti i umjetnosti te je objavljen jedan svezak þasopisa Adrias (br. 16/2009 .

Posebice valja istaknuti meÿusobnu suradnju i društvenu djelatnost redovitih þlanova HAZU koji trajno åive u Splitu: Davorina RudolIa Nenada Cambija i Dinka .ovaþiüa a sada im se pridruåio i novoprimljeni (2010. redoviti þlan Akademije Radoslav Tomiü.

Voditelj je Zavoda akademik Davorin RudolI. U Zavodu su trenutno u stalnome radnome odnosu dvije djelatnice.

—

PRAVNE ZNANOSTI

Uloga pravnika þlanova Akademije u razvitku znanosti obiljeåena je speci¿þnim karakterom prav-nih studija u našem visokom školstvu i speci¿þnim poloåajem pravnika u našem javnom åivotu. Studij prava u Hrvatskoj u skladu sa sred-njoeuropskom tradicijom bio je studium geQerale društvenih znanosti. Tako su akademici koji su po svom visokom obrazovanju bili pravnici svoje glavne doprinose þesto dali na podruþjima drugih disciplina društvenih ili humanistiþkih znanosti u prvom redu ekonomskih i povijesnih znanosti a kasnije i sociologije i politologije. I drugo po zanimanjima za koja su pripremani svojim viso-koškolskim obrazovanjem pravnici su mahom pri-

hazu.indd 72 11.04.2011. 0