Page 77 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 77

Druga bitna tema akademika Pusiüa bila je moderna dråava. On je prikazao njezinu speci¿þnu strukturu i Iaze razvitka te je analizirao ulogu dråave u svijetu obiljeåenom znanošüu i ubrzanim tehno-loškim razvitkom. Smatrao je da dråava više nije suverena kao što je bila na poþetku svojega nastanka te je pokazao kako dråave svaka za sebe više nisu u moguünosti regulirati svjetske procese. No istodob-no raste potreba za regulacijskim i intervencijskim mjerama koje je dosad zadovoljavala nacionalna dråava svaka na svome podruþju. %io je uvjeren da üe dråava neovisno o svojim transIormacijama biti i nadalje bitno þvorište svjetskih organizacijskih mreåa a svjetski poredak sustav stalnih dogovara-nja o rješavanju nastalih problema. On je u svojim radovima dao jasne konture poloåaja dråave u mo-dernom znanstveno-tehniþkom svijetu u svijetu globalizacije europeizacije i stalnih previranja. Na tragu velikih teoretiþara M. :ebera i H. Hellera Pusiü je smatrao da de¿nicija dråave ovisi izmeÿu ostaloga o tome imamo li na umu „dråavu kao pojavu društvene stvarnosti ili dråavu kao nor-mativni ideal koji bi tek trebalo ostvariti“. U skladu s dvostrukim pristupom tumaþenju dråave razvio je dvije metode : SovijesQo-soFioloãku i raFioQal-Qo-QormativQu . Izmeÿu tih razliþitih metodoloških pristupa dråavi razvio se oštar sukob koji je odredio razmišljanje o dråavi u 20. stoljeüu.

Prinos akademika Pusiüa postao je nezaobi-lazan u daljnjem studiju bilo uprave bilo dråave. Vladimir %a\er (1912. – 1990.; izv. þlan 1977. red. þlan 1986. redoviti proIesor na Pravnom Ia-kultetu u Zagrebu razvio je disciplinu kaznenog procesnog prava prvi kao samostalan predmet. Polazeüi od pravno-povijesnog pristupa (Ka]QeQo SostuSovQo Sravo Prva kQjiga PoviestQi ra]voj Ugovor s ÿavlom napisao je temeljna sintetska djela u svojoj disciplini: 7eorija kriviþQog SostuSka )NR Jugoslavije JugoslaveQsko kriviþQo SroFesQo Sravo te dao priloge materijalnom kaznenom pra-vu (/es iQfraFtioQs QoQ-iQteQtioQelles /es iQfraFti-oQs pFoQomiTues . Taj je rad nastavio i u Akademiji

(Problematika SravQiK lijekova Srotiv SrvosteSeQe kriviþQe Sresude u koQtekstu suvremeQe reforme kriviþQog SroFesQog Srava

Aleksandar Goldštajn (1912. – 2010.; þlan sur. 1977. izv. þlan 1979. red. þlan 1991. redoviti proIesor na Pravnom Iakultetu u Zagrebu usmjerio je svoj rad u okviru discipline Privrednog i Trgo-vaþkog prava na nekoliko glavnih tema: ugovorno pravo ( PrivredQo ugovorQo Sravo MeÿuQarodQo trgovaþko Sravo MeÿuQarodQa trgovaþka arbitra-åa MeÿuQarodQa trgovaþka arbitraåa – u suautor-stvu – i 7rgovaþko ugovorQo Sravo meÿuQarodQo i komSarativQo .

Vladimir Ibler (þlan sur. 1977. izv. þlan 1986. red. þlan 1991. redoviti proIesor na Pravnom Ia-kultetu u Zagrebu radio je u okviru discipline meÿunarodnog javnog prava osobito na proble-mima prava mora (Sloboda mora na pitanjima diplomatskog prava i diplomatske povijesti (DiSlo-matska Kistorija te je dao sintezu pojmova me-ÿunarodnog javnog prava (RjeþQik meÿuQarodQog javQog Srava Vaåan je i njegov pregled literature meÿunarodnog javnog prava na jezicima naroda bivše -ugoslavije (BibliograSKie des jugoslaZi-sFKeQ SFKrifttums ]um 9oelkerreFKt ±

Siniša Triva (1919. – 2004.; þlan sur. 1980. izv. þlan 1990. red. þlan 1991. redoviti proIesor na Pravnom Iakultetu u Zagrebu napisao je djela s podruþja discipline Graÿansko procesno pravo:

*raÿaQsko SroFesQo Sravo (sur. V. %elajac i M. Dika RjeþQik graÿaQskog SroFesQog Srava Sud-sko i]vrãQo Sravo (sur. V. %elajac i M. Dika . Nje-gov je poseban interes posveüen arbitraånom pravu ( MeÿuQarodQa trgovaþka arbitraåa s koautoromA. Goldštajnom . S. Triva pokrenuo je i vodio projekt

PravQa eQFikloSedija privremeno zaustavljen zbog korjenitih promjena graÿe izazvanih osamostalje-njem Republike Hrvatske.

Davorin RudolI (þlan sur. 1990. red. þlan 1992. objavio je meÿu prvima u europskoj prav-noj literaturi cjelovit sustav suvremenoga meÿu-narodnoga prava mora kodi¿ciranog u Ujedinjenim narodima 1982. u knjizi MeÿuQarodQo Sravo mora (1989. potaknuo je u nas proširenje jurisdikcije u -adranskome moru knjigom Morski gosSodarski Sojas u meÿuQarodQom Sravu (1988. i peterojeziþ-nim EQFikloSedijskim rjeþQikom meÿuQarodQoga Srava mora (1989. . Status trajne neutralnosti u

hazu.indd 77 11.04.2011. 0