Page 59 - 150HAZU-izmjena

Rimu paleogra¿ju i pomoüne povijesne znanosti. .ad se vratio u domovinu bio je potpuno teoret-ski spreman i legitimiran da autoritativno nastupa u okviru hrvatske historiogra¿je. Pisac je velikog broja knjiga i rasprava ( Bogomili i PatareQi Borba JuåQiK 6loveQa ]a dråavQu QeodvisQost u ;I vie-ku NutarQje staQje Hrvatske Srije ;II stoljeüa i dr. . Objavio je u edicijama Akademije više od 90 rasprava.

UAkademiju je 1866. kao pravi þlan Historiþ-ko-¿lologiþkoga ra]reda ušao i Šime Ljubiü (1822. – 1896. . Isticao se kao vrlo dobar poznavalac mle-taþko-dalmatinskih a napose mletaþko-dubrovaþ-kih odnosa u prošlosti i kao marljiv izdavaþ izvora koji se odnose na tu problematiku. Objavio je prvi sustavan pregled hrvatske povijesti od ranoga sred-njega vijeka do sredine prve polovice 19. stoljeüa

Pregled Krvatske Soviesti (Rijeka 1867. . %avio se i numizmatikom epigra¿kom i drugim podruþjima znanosti.

Toj dvojici pridruåuje se 1867. kao pravi þlan Matija Mesiü (1826. – 1878. dugogodiš-nji proIesor austrijske povijesti na Pravoslovnoj akademiji u Zagrebu. Mesiü je bio i prvi rektor novoosnovanoga Sveuþilišta u Zagrebu i na )i-lozoIskom Iakultetu proIesor hrvatske povijesti koji se preteåno bavio poviješüu Hrvata u 15. i 16. stoljeüu (osobito razdoblje -ageloviüa . Temeljne studije: Hrvati Qa i]maku ;9 i Qa Soþetku ;9I vieka (1864. – 1865. BaQovaQje Petra Berisla-viüa ]a kralja /judevita II ( Rad 1868. Hrvati QakoQ baQa Berislaviüa do muKaþke bitke ( Rad 1872. – 1873. .

.olektiv povjesniþara u Akademiji dobio je znatno pojaþanje kada su za prave þlanove u )ilo-logiþko-Kistoriþkom ra]redu izabrani Ivan .r. Tkalþiü Natko Nodilo i Tadija Smiþiklas sva troji-ca veü priznati povjesniþari po svojim dotadašnjim radovima iz hrvatske povijesti.

Ivan .r. Tkalþiü (1840. – 1905.; pravi þlan 1875. bio je arhivist i knjiåniþar Akademije. Napi-sao je meÿu ostalim Povijest Hrvata (do 1526. i

Natko Nodilo (1834. – 1912.; pravi þlan 1883. proIesor opüe povijesti na )ilozoIskom Iakultetu u Zagrebu bavio se problemima nacio-nalne povijesti i opüe povijesti ( PostaQje SaSiQske svjetovQe vlasti Religija 6rbk i Hrvatk Qa glavQoj osQovi Sjesama Sriþa i govora QarodQog [ Rad 1885. – 1890.@ Historija sredQjeg vijeka ]a Qarod Krvatski i srSski QedovrãeQo .

Tade Smiþiklas (1843. – 1914.; pravi þlan 1883. predsjednik Akademije 1900. – 1914. pisac je prve kritiþke Poviesti Krvatske koja je izišla u dva sveska (1879. i 1882. . Smiþiklas je zaþetnik Akademijina DiSlomatiþkog ]borQika te pisac broj-nih radova napose niza biogra¿ja poznatih liþnosti hrvatske povijesti 19. stoljeüa (Strossma\er Raþki .ukuljeviü Lopašiü i drugi .

Vjekoslav .laiü (1849. – 1928.; dopisni þlan 1893. pravi þlan 1896. bio je proIesor opüe po-vijesti na )ilozoIskom Iakultetu u Zagrebu pre-teåno se bavio hrvatskom poviješüu. Izbor knjiga:

Bribirski kQe]ovi od SlemeQa âubiü do god . (1897. Povjest Hrvata od QajstarijiK vremeQa do svrãetka ;I; stoljeüa (obraÿena do 1608. (1899. – 1911. Krþki kQe]ovi )raQkaSaQi (1901. AFta KegleviFKiaQa aQQorum ± . (1917. . Te-meljne studije: Hrvatska SlemeQa od ;II do ;9I stoljeüa ( Rad 1897. MarturiQa 6lavoQska daüa u sredQjem vijeku ( Rad 1904. .

Godine 1908. izabran je za pravog þlana Gavro Manojloviü (1856. – 1939.; predsjednik Akademije 1924. – 1933. proIesor povijesti orijentalnih na-roda na )ilozoIskom Iakultetu u Zagrebu koji je osobito prouþavao odnose %izanta i juånoslaven-skih naroda.

)erdo Šišiü (1869. – 1940.; dopisni þlan 1903. pravi þlan 1911. nasljednik T. Smiþiklasa na .atedri hrvatske povijesti )ilozoIskog Iakulteta u Zagrebu. Izbor knjiga: 9ojvoda Hrvoje 9ukþiü HrvatiQiü i Qjegovo doba ( - (1902. Hr-vatska Sovijest I – III (1906. – 1913. PriruþQik i]vora Krvatske Kistorije I 1 (1914. Pregled So-vijesti Krvatskoga Qaroda od QajstarijiK daQa do god (1916. *esFKiFKte der KroateQ I (bis (1917. Povijest Hrvata u vrijeme QarodQiK

Page 59 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

Page 59 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf