Page 58 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 58

o stotoj obljetnici I. kongresa što ga je u Solinu i Splitu bio organizirao )rane %uliü. Predsjednik Nacionalnog odbora bio je tada þlan suradnik a sada redoviti þlan Nenad Cambi koji je bio i jedan od dva urednika triju svezaka akata .ongresa. U tom svjetskom okupljanju znanstvenim je prilozi-ma sudjelovalo više drugih þlanova HAZU. Odsjek za arheologiju HAZU sudjelovao je u prireÿivanju izloåbe od NeSobjedivoga suQFa do suQFa Sravde (RaQo krãüaQstvo u sjeverQoj Hrvatskoj koja je tijekom kongresa (1994. postavljena u Arheološ-kom muzeju u Zagrebu.

U Razredu sada djeluju tri arheologa redoviti þlan Nenad Cambi i dva þlana suradnika Marin Zaninoviü i äeljko Tomiþiü.

Nenad Cambi (þlan sur. 1992.; red. þlan 2002. bavi se klasiþnom i starokršüanskom arheologijom te nekim zasebnim pitanjima povijesti. -edan je od pionira podvodne arheologije u Hrvatskoj. U razdoblju od izbora za redovitog þlana objavio je kapitalne knjige AQtika . Povijest umjetQosti u Hr-vatskoj (Zagreb 2002. Rimsko kiSarstvo u Dal-maFiji (Split 2005. i 6arkofa]i lokalQiK radioQiFa u rimskoj DalmaFiji (Split 2010. . Posljednja je tiskana integralno na hrvatskom i njemaþkom a rijeþ je o studiji toga iznimnog arheološkog materi-jala koji je ostavio dubok trag u materijalnoj baštini Hrvatske. Isto je tako preveo popratio uvodom i prokomentirao djelo rimskog pisca Laktancija O smrtima SrogoQitelja (Split 2005. . Objavio je u iz-danju HAZU monogra¿ju predavanje odråano 20. srpnja 2008. Je li DiokleFijaQ utemeljitelj 6Slita trebao bolje Sroüi u Srojektu ureÿeQja sSlitske rive godiQe (Zagreb 2009. . Nenad Cam-bi urednik je zbornika Odsjeka HAZU ArKeoloãki radovi i rasSrave 6SomeQiFe SremiQulim akade-miFima (Mate Suiü 1915. – 2002. Zagreb 2004. te ZborQika radova s meÿuQarodQog ]QaQstveQog skuSa DiokleFijaQ tetrarKija i DiokleFijaQova Sa-laþa O obljetQiFi SostojaQja (Split 2009. . Iste je godine zajedno s dopisnim þlanom Guntra-mom .ochom u Splitu organizirao meÿunarodni znanstveni skup 6eSulkralQa skulStura ]aSadQog Ilirika i susjedQiK oblasti u doba Rimskog Carstva ()uQerary 6FulSture of tKe :esterQ IllyriFum aQd

NeigKbouriQg RegioQs of tKe RomaQ EmSire s kojega se zbornik radova priprema za tisak. Marin Zaninoviü (þlan sur. od 1988. umirov-ljeni je proIesor Odsjeka za arheologiju )ilozoI-skog Iakulteta u Zagrebu. Objavio je brojne radove objedinjene u knjizi Od HeleQa do Hrvata (Zagreb 1998. . U posljednje doba objavio je i knjigu Ilir-sko Sleme Delmati Šibenik 2007. Zaninoviüevo djelo vezano je ponajprije za prouþavanje prošlosti njegova rodnog otoka Hvara te ilirske narode u povijesnom prostoru jugoistoþne Europe. Vodio je arheološka istraåivanja na otoku Hvaru u Danilu kod Šibenika i drugdje u Dalmaciji

äeljko Tomiþiü (þlan sur. 2010. naslovni je redoviti proIesor na Odjelu za arheologiju Sveuþi-lišta u Zadru i ravnatelj Arheološkog instituta u Za-grebu. Tomiþiü je autor više od stotine znanstvenih radova te voditelj brojnih arheoloških istraåivanja osobito u Panoniji. Njegova je specijalnost rano-srednjovjekovna arheologija. Najvaåniji mu je rad knjiga PaQoQski PeriSlus (Zagreb 2002. . Osim priloga o srednjem vijeku ä. Tomiþiü napisao je i više iznimno zapaåenih radova o ranobizantskim utvrdama uzduå istoþne obale -adrana. Uredio je veüi broj svezaka þasopisa Prilo]i IQstituta ]a ar-Keologiju u Zagrebu .

Rad na arheologiji u Razredu za društvene znanosti odvija se na tragu djelovanja tijekom osamdesetih i devedesetih godina ;;. st. Veliki meÿunarodni projekti zamrli su jer su bili vezani za bivšu dråavnu zajednicu no neke bi projekte trebalo oåivjeti ali na novim osnovama.

— POVI-EST

Odmah nakon osnivanja Akademije )ranjo Raþki (1828. – 1894.; pravi þlan od 1866. prvi i dugogodišnji predsjednik Akademije 1866. – 1886. postaje središnja liþnost hrvatske povije-sne znanosti druge polovine 19. stoljeüa s þvrstim uporištem upravo u Akademiji. Raþki je uz teo-logiju studirao i povijesne znanosti u %eþu a u

hazu.indd 58 11.04.2011. 0