Page 60 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 60

vladara (1925. /etoSis SoSa DukljaQiQa (1928.

KoresSoQdeQFija Raþki-6trossmayer I – IV (1928. – 1931. Poviest Hrvata ]a kraljeva i] doma Ar-Sadoviüa ( - (1944. .

U Akademiju je izabran još uoþi Drugoga svjetskog rata Grga Novak (1888. – 1978.; dop. þlan 1939. red. þlan 1947. predsjednik Akademije 1958. – 1978. proIesor opüe povijesti staroga vije-ka na )ilozoIskom Iakultetu u Zagrebu (od 1924. . Znanstveni mu je opus opseåan: objavio je više od 500 radova razliþitog karaktera i sadråaja u rasponu od prethistorije do novog vijeka. Uz ostalo obja-vio je i knjige Proãlost DalmaFije Povijest 6Slita Hvar kro] stoljeüa 9is itd.

U razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata djelovali su u Akademiji još ovi povjesniþari: Vaso %ogdanov (1902. – 1967.; dopisni þlan 1951. pravi þlan 1955. proIesor )ilozoIskog Iakulteta u Zagrebu na .atedri povijesti novog vijeka ju-goslavenskih naroda. Napose se bavio godinom 1848. 49. poviješüu politiþkih stranaka u Hrvat-skoj u narodnom pokretu 1903. odnosima HrvatƗ i SrbƗ od sredine 19. st. do 1941. te djelom istaknu-tih politiþara (A. Starþeviü ). Supilo i dr. . Miho %arada (1889. – 1957.; dopisni þlan 1948. na Teološkom Iakultetu u Zagrebu preda-vao je crkvenu povijest od 1932. a nakon Šišiüeve smrti nacionalnu povijest na )ilozoIskom Iakultetu u Zagrebu (1940. – 1954. . U Historijskom institutu Akademije organizirao je paleograIske teþajeve i predavao latinsku paleogra¿ju. Pripremio je 7rogir-ske sSomeQike I – II (1948. – 1950. i objavio knjige

Hrvatski vlasteoski feudali]am So 9iQodolskom ]ako-Qu (1952. i 6taroKrvatska seoska ]ajedQiFa (1957. . Ljubo %oban (1933. – 1994.; izv. þlan 1975. red. þlan 1986. bio je redoviti proIesor suvremene povijesti na )ilozoIskom Iakultetu Sveuþilišta u Zagrebu i osnivaþ Sveuþilišnog Instituta za hrvat-sku povijest kasnije Zavoda za hrvatsku povijest. %avio se prouþavanjem povijesti hrvatskoga naro-da u .raljevini -ugoslaviji i u II. svjetskom ratu. Meÿu njegova najvaånija djela ulaze: 6Sora]um Cvetkoviü ± Maþek (1965. Hrvatska u arKivima i]bjegliþke vlade ± . (1985. i KoQtro-ver]e i] Sovijesti Jugoslavije (1987. – 1990. .

-osip Adamþek (1933. – 1995.; izv. þlan 1986. red. þlan 1991. bio je redoviti proIesor hrvatske povijesti kasnoga srednjega i poþetka novog vije-ka na )ilozoIskom Iakultetu u Zagrebu. Osobito je prouþavao agrarne odnose i društvene pokre-te na hrvatskom selu u ;VI. i ;VII. stoljeüu pa navodimo neke od knjiga: 6eljaþka buQa . (1986. BuQe i otSori (1987. te u Akademijinu izdanju AgrarQi odQosi u Hrvatskoj od srediQe ;9 do kraja ;9II stoljeüa (1980. .

Dragovan Šepiü (1907. – 1997.; izv. þlan 1977. red. þlan 1986. bio je redoviti proIesor suvremene politiþke povijesti na )akultetu politiþkih znanosti u Zagrebu. Glavni mu je interes Istra u ;I;. i ;;. st. hrvatski i jugoslavensko-talijanski odnosi te djelo )rana Supila. Najvaånije su mu knjige Italija

i 6ave]QiFi i jugoslaveQsko SitaQje ± . (1970. dopunjeno I – III 1989. a posljednja mu je knjiga 9lada IvaQa âubaãiüa (1983. .

)ranjo Tuÿman (1922. – 1999.; red. þlan 1992. prvi predsjednik Republike Hrvatske kao direktor Instituta za historiju radniþkog pokreta i zatim kao politiþki disident bavio se novijom hr-vatskom jugoslavenskom i svjetskom poviješüu. Najvaånije su mu knjige: 9elike ideje i mali Qarodi (1969. Rat Srotiv rata Parti]aQski rat u Sroãlosti i buduüQosti (1957. 1970. U]roFi kri]e moQarKi-stiþke Jugoslavije od ujediQjeQja do sloma godiQe (doktorska disertacija 1965. NaFi-oQalQo SitaQje u suvremeQoj EuroSi (1981. Bes-Suüa SovijesQe ]biljQosti (1989. i daljnja izdanja . Lujo Margetiü (1920. – 2010.; izv. þlan 1986. red. þlan 1991. redoviti proIesor pravne povije-sti Pravnog Iakulteta u Rijeci bavio se poviješüu staroga i srednjega vijeka te hrvatskim srednjovje-kovljem. Izbor knjiga: Hrvatsko sredQjovjekovQo Sravo [I. 6tvarQa Srava (1983. II. Obiteljsko i Qa-sljedQo Sravo (1996. ; III. Obve]Qo Sravo (1997. @

HistriFa et AdriatiFa (1983. AQtika i sredQji vijek (1995. I] raQije Krvatske Sovijesti (1997. OSüa

Sovijest Srava i dråave (1998. 9iQodolski ]akoQ (1998. Zagreb i 6lavoQija (2000. Dola]ak Hr-vata AQkuQft der KroateQ (2001. .

Hodimir Sirotkoviü (1918. – 2009.; þlan sur. 1975. izv. þlan 1979. red. þlan 1991. bavio se

hazu.indd 60 11.04.2011. 0