Page 36 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 36

Institut ï 2006 . potpredsjednika izraelske vla-de i dobitnika Nobelove nagrade Shimona Peresa (2007. dråavnog tajnika Svete Stolice za odnose s drugim dråavama Nj. E. mons. Giovannija Lajo-le (2006. predsjednika )inske akademije proI. Raima Vl\r\nena (2006. predsjednika Repu-blike Cipra Nj. E. Tassosa Papadopoulosa (2006. izvršnog direktora Europske znanstvene zaklade dr. -ohna Marksa (2007. predsjednika Repu-blike Grþke Nj. E. .arolosa Papouliasa (2007. predsjednika Makedonske akademije znanosti i umjetnosti akademika Georgija Stardelova i pot-predsjednika Makedonske akademije znanosti i umjetnosti akademika Vladu .ambovskog (2008. dobitnika Nobelove nagrade i þlana )rancuske aka-demije proI. Alberta )erta (2008. predsjednika Republike Estonije Nj. E. Toomasa Hendrika Ilvesa (2009. predsjednika Svjetske akademije znanosti i umjetnosti proI. -eIIre\ja H. SchZartza (2009. predsjednice %elgijske kraljevske Àamanske akade-mije znanosti i umjetnosti proIesorice DominiTue :illemsa (2009. izvršnog direktora ALLEA-e dr. Rdigera .leina (2010. i predsjednika Akademije nauka i umjetnosti %osne i Hercegovine akademika %oåidara Matiüa (2010. . Neki od njih odråali su u prostorima Hrvatske akademije zapaåena predavanja. Osim individualnih posjeta uglednih gostiju vaåno je spomenuti okrugli stol (QerJetska siJurQost i juJoistok (uroSe u organizaciji Hrvatske akademi-je znanosti i umjetnosti i Parlamentarne skupštine NATO-a (2009. te sastanak predstavnika za kulturu 27 veleposlanstava zemalja Europske unije (2009. u organizaciji Veleposlanstva .raljevine Švedske.

—

ARHIV HRVATS.E A.ADEMI-E ZNANOSTI I UM-ETNOSTI

Arhiv se sastoji od Središnje i Orijentalne zbirke i razliþitih zbirki eminentnih hrvatskih in-telektualaca (knjiåevnika politiþara i znanstveni-ka primjerice -. -. Strossma\era )ranje Raþkoga )erde Šišiüa Ivana .ukuljeviüa Tadije Smiþiklasa i dr. Središnju zbirku þiji najstariji dio datira od 11. st. do naših dana þine glagoljski üirilski i la-

tiniþki kodeksi i isprave razliþitih sadråaja vaånih za istraåivanje gospodarske kulturne i politiþke povijesti Hrvatske i susjednih zemalja.

Glagoljska zbirka Arhiva s 445 kodeksa od þega 157 Iragmenata te više od 700 isprava najve-üa je zbirka navedene rukopisne baštine u svijetu. Graÿa datira iz razdoblja 12. – 19. stoljeüa a po-sebna su joj vrijednost glagoljicom pisane matiþne knjige voÿene od 1560. godine na podruþju otoka .rka Hrvatskog primorja i Istre. Godine 2006. i 2010. glagoljska je zbirka obogaüena dvjema vrlo vrijednim donacijama ing. Slobodana Mavara unu-ka poznatog znalca glagoljice i skupljaþa glagolj-ske baštine )ranje Mavara: originalnom glagolj-skim slovima pisanom oporukom iz Dubašnice i glagoljskim prijepisom notarske iprave iz protokola krþkog notara Ivana Sormiliüa (obje s kraja 18. st. . Dovršen je inventarni opis glagoljskih isprava a pri kraju je i izrada cjelovitog kataloga AFta FroatiFa . Akademijin utemeljitelj biskup -osip -uraj Strossma\er u svom se radu i nastojanju na jedin-stvu crkava uvelike oslanjao na djelo i ideje svete braüe .onstantina-ûirila i Metoda þije se djelo u Hrvatskoj ukorijenilo razvijalo njegovalo i þa-stilo. Osnovu njihova djela þini glagoljsko pismo i slavensko bogosluåje. Strossma\er je pomogao izdanje AssemaQijeva evaQÿelja staroslavenskoga glagoljskoga spomenika (10. – 11. st. koje je pri-redio )ranjo Raþki prvi i dugogodišnji Akademijin predsjednik te „otac hrvatske cirillomethodiane“. Strossma\er je dao pozamašan iznos (pet tisuüa Iorinti da se za Akademiju otkupi knjiånica Ivana .ukuljeviüa Sakcinskoga s kojom je Akademija dobila 65 što veüih što manjih glagoljskih rukopisa i 86 glagoljskih Iragmenata. Za Akademiju je ot-kupio Mihanoviüevu zbirku od þetrdeset rukopisa uglavnom üirilskih ali i jedan znameniti glagoljski Iragment ASostola iz 12. st.

Danas Akademija posjeduje i u svojem Arhi-vu þuva najbogatiju zbirku glagoljskih rukopisa na svijetu koju sustavno upotpunjuje i obogaüuje. Akademijina je zbirka sastavljena od rukopisa knji-åevnoga liturgijskoga i odgojno-pouþnoga sadråaja te njihovih Iragmenata; zatim od registara iz dnev-noga åivota ustanova i akata ili isprava (listina . U

hazu.indd 36 11.04.2011. 0