Page 37 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 37

svemu: 443 rukopisa (od toga 157 Iragmenata i mnogo isprava. Akademijina zbirka obuhvaüa kon-tinuiranu rukopisnu graÿu hrvatskoga glagolizma 12. ï 19. st. GeograIski rukopisi potjeþu uglavnom iz krajeva koji se prostiru od istoþne pozadine Tr-sta preko Istre kopnene Hrvatske kvarnerskih i dalmatinskih otoka pa do okolice Šibenika. Naj-sjevernija je zapravo osamljena toþka podrijetla Akademijine zbirke – selo Šþitarjevo na Savi is-pod Zagreba. U zbirci su zastupljeni primjeri svih tipova hrvatskoga glagoljskoga pisma: ustav po-luustav kurziv polukurziv knjiški i kancelarijski kurziv.

Arhivska latiniþka zbirka obuhvaüa isprave u rasponu 11. ï 19. st. i latiniþke kodekse koje je kataloški obradila Tihomira Mršiü.

Orijentalna zbirka ima 2.093 rukopisa na arap-skom turskom perzijskom i bosanskom jeziku te 770 osmanskih isprava datiranih izmeÿu 16. i 20. st. dok priruþna knjiånica ima dvije tisuüe knjiga. U tijeku je kompjutorski unos i priprema tiskanog kataloga arapskih djela koji je sastavio dugogo-dišnji voditelj Orijentalne zbirke dr. Muhamed ädraloviü. Arhiv od 2005. posjeduje rukopis šeri-jatsko-pravnog djela na osmanskom jeziku. Tijekom 2007. Arhiv je preuzeo madridsku ostavštinu Pavla Tijana Ronþeviüa (1908. ï 1994. od 215 kutija.

Arhiv je 2007. dobio dodatne prostorije u sje-vernom dijelu prizemlja zgrade na Strossma\erovu trgu 2 kamo su iz Šenoine ul. 4 preseljeni cjelokup-ni Iond Orijentalne zbirke registratura -ugoslaven-skog odbora i ostavština dr. Ante Trumbiüa te dio Akademijine registrature od njezina osnutka do godine 1945. dok su u podrumu zgrade ureÿene trezorske prostorije.

Arhivom od 2005. umjesto umirovljenog aka-demika Petra Strþiüa upravlja proI. Damir Zagotta.

— .N-IäNICA

Poþetak osnivanja .njiånice podudara se s godinom utemeljenja Akademije (1861. kada je zagrebaþki odvjetnik Adalbert SchauII Akademiji

darovao 600 knjiga. Akademija 1868. otkupljuje osobnu knjiånicu Ivana .ukuljeviüa Sakcinskog s 10.000 svezaka od þega 20 prvotisaka oko ti-suüu rukopisa i šest tisuüa dokumenata razliþitog sadråaja. .njiånica je u to vrijeme imala za hr-vatsku kulturnu povijest dragocjena izdanja kao što su naprimjer prvotisak glagoljskog 0isala So ]akoQu rimskoJa dvora iz 1483. u dva primjerka izdanja „oca hrvatske knjiåevnosti´ Marka Maru-liüa i Matije Vlaþiüa Ilirika (69 knjiga djela Ivana %elostenca Ĉure Daniþiüa Ardelija della %elle -osipa Drobniüa -urja Habdeliüa i drugih. I danas Akademijinoj .njiånici pristiåu do-nacije: )erdinanda Hauptmanna (1988. -asmine Šakiü (1996. Drage Šipraka (1996. Dråavnog zavoda za statistiku (1998. akademika Slavka Mi-haliüa (1998. akademika -osipa äupanova (2007. i dr. Smještajem su odvojene sljedeüe darovane zbirke: 6SomeQiþka ]birka 0irka DraåeQa *rmeka Povijest ]QaQosti slaveQskiK Qaroda (1999. 6So-meQiþka ]birka Nade .laiü (1990. Zbirka Jradiã-üaQsko-Krvatske kQjiåevQe baãtiQe (2001. 02. te najnovija (2009. i jedna od najveüih donacija –

.QjiåQiFa dr 9ladimira *ottKardi te ReQate i ,vaQa *ottKardi-âkiljaQ s 10.525 svezaka iz najrazliþitijih znanstvenih i umjetniþkih podruþja.

Zbirka starih i rijetkih izdanja sadråi 4.700 svezaka s 36 prvotisaka (inkunabula 403 knjige iz 16. st. 608 ih pripada 17. st. a 2.395 ih je iz 18. st. .njiånica posjeduje i jedini poznati saþuvani pri-mjerak prvog izdanja Zoraniüevih PlaQiQa (1569. . %rojnošüu se izdvaja 69 knjiga iz zbirke Matije Vlaþiüa Ilirika )laFiaQa te zbirka hrvatskih gla-goljskih knjiga s vrlo rijetkim primjercima izdanja iz 16. st. Meÿu ostalim raritetima .njiånica posje-duje i prva izdanja djela hrvatskih pisaca Dominka Zlatariüa Hanibala Luciüa Andrije ýubranoviüa Marina Dråiüa -urja %arakoviüa Matije Divkovi-üa )austa Vranþiüa Petra Zrinskog Pavla Rittera Vitezoviüa Ivana Luciüa %altazara .rþeliüa i dr. Akademijina .njiånica danas raspolaåe s više od 400.000 svezaka i jedna je od najbogatijih op-üeznanstvenih knjiånica u Republici Hrvatskoj. Tijekom svoje 150-godišnje povijesti više je puta mijenjala boravište dok nije 29. travnja 2009.

hazu.indd 37 11.04.2011. 0