Page 30 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 30

Razreda za tehniþke znanosti te otada Akademija ima devet razreda i to:

Razred za društvene znanosti

Razred za matematiþke ¿ziþke i kemijske znanosti Razred za prirodne znanosti Razred za medicinske znanosti Razred za ¿lološke znanosti Razred za knjiåevnost Razred za likovne umjetnosti

Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju Razred za tehniþke znanosti.

U Razred za tehniþke znanosti ušlo je prema posebnoj odluci Predsjedništva od 4. srpnja 1996. godine iz II. razreda pet redovitih þlanova i tri þlana suradnika te novoizabrani þlanovi na izbor-noj skupštini 30. sijeþnja 1997. Obnašatelj duåno-sti buduüega razreda bio je Dragutin )leš koji je kasnije na skupštinskom zasjedanju potvrÿen za razrednoga tajnika.

Na skupštinskom zasjedanju 12. lipnja 1996. kada je prihvaüen Statut Akademije donesena su i dva pravilnika: Pravilnik o predlaganju i izboru þla-nova Predsjedništva Hrvatske akademije i Pravilnik o predlaganju i izboru þlanova Hrvatske akademije. Time je prestao biti na snazi dotadašnji Akademijin Statut i i oba spomenuta pravilnika.

Dana 31. prosinca 1996. imala je Akademi-ja dva poþasna þlana 137 redovitih þlanova 116 dopisnih þlanova i 93 þlana suradnika. Smanjenje broja þlanova Akademije nije bilo uvjetovano smr-üu nekolicine njezinih þlanova nego i zakonskom odredbom kojom se odreÿivao izborni limit od samo þetiri nova redovita þlana svake druge godi-ne. Zauzimanjem Predsjedništva i razumijevanjem Sabora taj je limit ukinut uz osnaåenje odredbe da Akademija moåe imati do 160 redovitih þlanova. Spomenute üe se preinake u Zakonu odraziti na sljedeüoj izbornoj skupštini koja je odråana 30. si-jeþnja 1997. kada je izabrano 20 novih redovitih þlanova 28 dopisnih þlanova stranih dråavljana i šest þlanova suradnika.

U godini 1997. došlo do nove organizacije Akademijinih znanstvenoistraåivaþkih jedinica. Od 17 takvih jedinica u Zagrebu djeluje osam (za društvene znanosti za jezikoslovna istraåivanja

za pomorstvo za povijest i ¿lozo¿ju znanosti za prirodne znanosti za povijest hrvatske knjiåevno-sti kazališta i glazbe za arhitekturu i urbanizam . Ostalih devet jedinica ima svoja sjedišta u Dubrov-niku Splitu Zadru Rijeci Varaådinu Osijeku Vinkovcima i Trstenom u Dubrovaþkom primorju. Izloåbena djelatnost i druge djelatnosti mu-zejsko-galerijskih jedinica ušle su u normalnu mirnodopsku koloteþinu. Meÿutim stalni postav Strossma\erove galerije starih majstora tj. slikar-stva od 15. do 19. st. cijele se 1999. godine morao demontirati i odlagati u spremište zbog radova na proþeljima i prozorima Akademijine palaþe. Gale-rija je po treüi put otvorena 2000. godine. Danas je Galerija organizirana tako da svojom znanstvenom i edukacijskom komponentom te svojim postavom i aktivnošüu postaje veoma reprezentativnom ga-lerijom a svojom zbirkom slika starih majstora zasigurno najvrjednijom u Republici Hrvatskoj. Voditelj je Galerije -osip Vaništa a upravitelj Ĉuro Vanÿura.

Provodeüi zakonsku odluku da þlanovima Predsjedništva Akademije moåe biti produåen mandat samo jedanput na izbornoj je skupštini odråanoj 16. prosinca 1997. došlo do promjene u þelništvu Akademije. Za predsjednika Akademije izabran je Ivo Padovan za potpredsjednike Milan Moguš i Miroslav %egoviü za glavnoga tajnika Andrija .aštelan a za þlanove Predsjedništva -osip %oåiþeviü .oraljka .os Sibe Mardešiü Slavko Mihaliü Eugen Pusiü. Za tajnike razreda potvrÿe-ni su Alica :ertheimer-%aletiü Smiljko Ašperger Milan Meštrov Dragan Dekaris -osip Vonþina Dubravko -elþiü Andre Mohoroviþiü -erko %eziü i Dragutin )leš.

Akademija je 31. prosinca 1997. imala dva poþasna þlana 155 redovitih þlanova 140 dopisnih þlanova i 88 þlanova suradnika.

U organizaciji ili suorganizaciji Akademije odråano je 20 znanstvenih skupova tri sveþane sjednice 18 predavanja i 17 izloåbi.

Proširena je meÿunarodna suradnja s drugim akademijama pa su se dotadašnjim sporazumima s akademijama u Austriji Sloveniji %osni i Her-cegovini )rancuskoj Italiji Poljskoj Slovaþkoj i

hazu.indd 30 11.04.2011. 0