Page 29 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 29

1991. godine Prvi koQJres mediFiQe Srometa AlSe ± -adraQ 1992. godine /ijekovi u DomoviQskom ratu ± PrimjeQa rekombiQaQtQiK DNA teKQoloJija u oQkoloJiji 0eÿudijalekatski dodi-ri i SroåimaQja 6ukFesija dråava kao SosljediFa rasSada dråava SretKodQiFa 7elekomuQikaFije u Hrvatskoj =aJrebaþki *radeF ± 1993. godine )aust 9raQþiü ± Qaã suvremeQik RatQe o]- ljede krvQiK åila 6edam stoljeüa RaSskoJ statuta .ulturQa dimeQ]ija ]QaQstveQoJ i teKQoloãkoJ ra- ]voja .QjiåevQo djelo 0iroslava .rleåe NeZ As-SeFts iQ 0oleFular 0ediFiQe 1994. godine Nevusi i maliJQi melaQom Plitviþka je]era ± QaFioQalQo dobro Rak dojke ArKitekt 9iktor .ovaþiü 6eQjski JlaJoljaãki kruJ ± PoljoSrivreda i Sroi]vodQja KraQe u Qovom euroSskom okruåeQju . Od 1995. do 2000. godine odråana su 64 znanstve-na skupa savjetovanja izloåbe predavanja i pred-stavljanja knjiga. Posebice bismo mogli istaknuti znanstvene skupove o demograIskim kretanjima u drugoj polovici 20. st. o tisuüu godina ribarstva u Hrvatskoj o Ivanu %elostencu i njegovu dobu o -osipu -urju Strossma\eru o %ogoslavu Šuleku o Ivanu .otruljeviüu o gospodarskom sustavu i ekonomskoj politici Hrvatske o Anti Starþeviüu o Petru Zrinskom i )ranu .rstu )rankopanu o åivo-tu i djelu Ante Šercera o hrvatskome banu -osipu Šokþeviüu o kajkavskom narjeþju o .opaþkom ritu o Andriji Štamparu o prometnoj medicini o hrvatskoj leksikogra¿ji i leksikologiji o Mljetu kao nacionalnome parku o kemijskom inåenjerstvu o hrvatskoj srednjovjekovnoj diplomaciji o -urju -u-liju .loviüu o Gustavu -aneþeku o brodogradnji o Nikoli Škrlcu o biomedicinskoj etici o koro-narnoj bolesti srca o dugoroþnoj strategiji razvoja Hrvatske o znanosti na pragu treüega tisuüljeüa o krapinskim neandertalcima o baroku u Varaådinu o mehanici stijena i tunelima o tendenciji u razvo-ju ¿nancijski aktivne dråave o znanosti na pragu treüega tisuüljeüa o unapreÿenju poljoprivrede i šu-marstva na kršu o tehnologiji naItne proizvodnje o prevenciji ateroskleroze o knjiåevnosti i kazalištu hrvatske moderne o uvjetima i izgledima ekonom-skoga razvoja Hrvatske o devet stoljeüa %ašüanske ploþe o Ivanu Padovcu o paradontnim bolestima

o inojeziþnim utjecajima u hrvatskim dijalektima o Vladimiru Nazoru o prometnom povezivanju iz-meÿu %altika i -adrana o Stjepanu Zimmermannu o stotoj obljetnici kvantne teorije itd.

Znanstvena se djelatnost u Akademiji odvijala i u okviru pojedinaþnih projekata þiji su nositelji bili (i sada su þlanovi Akademije a ¿nanciralo ih je Ministarstvo znanosti i tehnologije Republi-ke Hrvatske. .ao glavni istraåivaþi akademici su zajedno sa svojim suradnicima nastavili s radom ili zapoþeli rad na novim projektima iz povijesti Dubrovnika i Dubrovaþke Republike pravnih znanosti jezikoslovlja (posebice dijalektologije i leksikogra¿je hrvatske knjiåevnosti medicine hrvatske medicinske baštine povijesti prirodnih i matematiþkih znanosti hrvatskoga gospodarstva slikarstva i kiparstva u Hrvatskoj problema u tu-rizmu naseljavanja stanovništva konstruktivnoga projektiranja u graÿevinarstvu paleolitika i me-zolitika gospodarskoga povezivanja Podunavlja s -adranom hrvatske glazbene historiogra¿je ornito-loške valorizacije biotipa Hrvatske ekologije i za-štite ugroåene nacionalne ornitoIaune ¿lozoIskoga aspekta znanosti istraåivanja povijesti hrvatskoga naroda 1818. – 1990. godine.

Proširio se i broj znanstvenih vijeüa. U godini 1995. osnovana su još dva: Znanstveno vijeüe za mir i prava þovjeka i Znanstveno vijeüe za gradi-teljstvo obnovu i razvoj.

Prestankom rata izloåbena je djelatnost ulazila u normalnu koloteþinu. %uduüi da je Strossma\ero-va galerija starih majstora bila prvi put otvorena za javnost 9. studenoga 1884. sada je u novim prili-kama upravo na 111. obljetnicu otvaranja Galerije otvoren novi postav što se moåe oznaþiti kao veliki kulturni dogaÿaj.

Na kraju 1995. godine Akademija je imala dva poþasna þlana 144 redovita þlana 124 dopisna þla-na i 94 þlana suradnika.

U godini 1996. Sabor je potvrdio Statut Akade-mije koji je predvidio odreÿene promjene: ukida se Uprava Akademije i umjesto toga osniva .oordina-cijski odbor koji þine predsjednik Akademije oba potpredsjednika glavni tajnik i tajnik Akademije. Statutarno je riješen i problem osnivanja novoga

hazu.indd 29 11.04.2011. 0