Page 28 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 28

Akademija je nastavila i s nakladniþkom dje-latnošüu objavljujuüi prosjeþno sedamdesetak naslova godišnje (podrobnije o tome u posebnom poglavlju .

Isto je tako s obzirom na to da je ukinut Sa-vjet akademija S)R- Hrvatska akademija na novim osnovama uspostavila i proširila meÿunarodnu su-radnju.

.ao i u drugim prigodama kada su hrvatski nacionalni interesi bili dovedeni u pitanje Hrvatska akademija pokrenula je ratne 1992. godine projekt

Hrvatska s ciljem da u toj povijesnoj prekretnici ukaåe na Hrvatsku kakva je bila i kakva jest na njezine moguünosti i planove. Prvi izvještaj toga projekta u kojemu su sudjelovali svojim prilozima svi razredi Akademija je objavila 1992. u knjizi pod naslovom Hrvatska ± ]adaQosti i usmjereQja . U sklopu spomenutoga projekta neki su razredi nastavili obraÿivati pojedine teme.

U godini 1993. Akademija je donijela dvije nove odluke: 1 o proglašenju 29. travnja Danom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kao spomen na dan 29. travnja 1861. kada je Hrvat-ski sabor prihvatio prijedlog -. -. Strossma\era o osnivanju -ugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu i 2 o osnutku i dodjeli Na-grade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Na osnovi tih odluka dodijeljene su prve nagrade Hrvatske akademije 29. travnja 1994. i otada se redovito dodjeljuju. Zbog nesmiljene agresije na Republiku Hrvatsku Akademija je i nadalje upuüi-vala svoje apele akademijama znanosti svjetskim znanstvenim i politiþkim institucijama i organiza-cijama (npr. Organizaciji ujedinjenih naroda . Godine 1994. Akademija je imala tri poþasna þlana (kardinal )ranjo .uhariü te nobelovci Vladi-mir Prelog i Linus Pauling 149 redovitih þlanova 131 dopisnog þlana i 105 þlanova suradnika. Iste su godine Akademijinu Upravu i Predsjedništvo þinili ovi þlanovi: predsjednik Ivan Supek potpredsjed-nici Ivo Padovan i Vlatko Pavletiü glavni tajnik Milan Moguš þlanovi Predsjedništva Natko Dev-þiü Sergej )orenbacher Andrija .aštelan Andre Mohoroviþiü i Eugen Pusiü razredni tajnici: Alica :ertheimer-%aletiü Smiljko Ašperger Vladimir

Majer Slavko Cvetniü %oåidar )inka Slavko Mi-haliü Miroslav %egoviü i Ivan Supiþiü.

Izdavaþka djelatnost nije stagnirala. Akade-mija je i nadalje nalazila snage i sredstava da tiska bar jedan naslov tjedno. Štoviše u godini 1994. u povodu 500. obljetnice Senjskoga glagoljskoga misala (1494. þiji se najbolji primjerak þuva u %udimpešti uspjelo je Akademiji otisnuti pretisak te knjige i odråati simpozij o njoj te pomoüi da se izradi poštanska marka i kovani novac.

Dana 8. prosinca 1994. nakon dugotrajnih ra-dova završena je obnova Narodnoga doma odno-sno Preporodne dvorane u Opatiþkoj 18. U novoj dvorani odråana je istoga dana sveþana sjednica Akademije prigodom obiljeåavanja 900. obljetnice osnutka Zagrebaþke biskupije i prvoga pisanoga spomenika u kojemu se spominje Zagreb: kralj %ela IV. =latQom bulom proglasio je naselje Gra-dec – Fivitas 0oQtis *reFeQsis iu[ta =aJrabiam – slobodnim kraljevskim gradom.

Na skupštini Akademije 28. prosinca 1994. predloåeno je osnivanje novoga Razreda za tehniþ-ke znanosti. Taj se prijedlog temeljio na þinjenici da je u Hrvatskoj velik broj vrsnih znanstvenika iz podruþja tehniþkih znanosti te da se nekoliko takvih znanstvenika veü nalazi u okviru Akademije kao þlanovi Razreda za matematiþke ¿ziþke ke-mijske i tehniþke znanosti. Taj prijedlog ostvaren je naknadno.

Iako se meÿunarodna suradnja tada odvijala u skromnim okvirima ipak su pozitivni koraci bili vidljivi: sklopljena su þetiri sporazuma o znanstve-noj suradnji s nekoliko akademija a potpisan je i dodatni ugovor s Ro\al 6oFiet\ . Lagani je uspon bio vidljiv i u razmjeni struþnjaka s drugim akade-mijama.

Godina 1995. bila je velika prekretnica u Do-movinskome ratu jer su u dvije vojno-redarstvene operacije Bljesak i Oluja osloboÿeni okupirani di-jelovi Republike Hrvatske. I naša se Akademija pridruåila þestitkama dråavnomu vrhu.

Rad se u Akademiji poþeo odvijati u pobolj-šanim uvjetima. Tako su u organizaciji suorgani-zaciji ili pod pokroviteljstvomAkademije odråani još u ratnim prilikama mnogi skupovi kao npr.

hazu.indd 28 11.04.2011. 0