Page 27 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 27

skupština usvojila novi Statut 12. lipnja 1996. Sta-tut je potvrÿen odlukom Sabora Republike Hrvat-ske od 20. rujna 1996.

Usklaÿujuüi pravne dokumente Akademija je istodobno djelovala u svoj punini koliko su ratne prilike dopuštale. Dizala je i nadalje svoj glas pro-tiv rata koji je bio nametnut Hrvatskoj. U skladu s tim opredjeljenjem Predsjedništvo je Akademije 12. studenoga 1991. prihvatilo DeklaraFiju Hrvat-ske akademije ]QaQosti i umjetQosti o Krvatskom QaFioQalQom iQteresu u Sovodu oruåaQoJ QaSadaja

Qa ReSubliku Hrvatsku

Prva izborna skupština za þlanove Predsjedniš-tva Hrvatske akademije po novome Zakonu odråana je 21. studenoga 1991. Na toj je skupštini izabran Ivan Supek za predsjednika Akademije Ivo Padovan i Vlatko Pavletiü za potpredsjednike Milan Moguš za glavnoga tajnika a Ljubo %oban Natko Devþiü Andrija .aštelan Vladimir Matkoviü i Andre Mo-horoviþiü za þlanove Predsjedništva. Potvrÿen je ta-koÿer izbor ovih razrednih tajnika (redom razredk : Eugen Pusiü Vinko Škariü Vladimir Majer Slavko Cvetniü %oåidar )inka Slavko Mihaliü Miroslav %egoviü i Ivan Supiþiü.

Na kraju 1991. godine Akademija je imala dva poþasna þlana (nobelovci Vladimir Prelog i Linus Pauling 137 redovitih þlanova 20 dopisnih þla-nova s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i 115 dopisnih þlanova s prebivalištem izvan Republike Hrvatske. Ti su se brojevi promijenili kad je 26. lipnja 1992. izabrano prvi put u samostalnoj Hr-vatskoj novih 13 redovitih þlanova 10 dopisnih þlanova izvan Republike Hrvatske osam dopisnih þlanova u Republici Hrvatskoj i 11 þlanova surad-nika odnosno na izbornoj skupštini 3. prosinca 1992. još 11 redovitih þlanova 10 dopisnih þlanova izvan Republike Hrvatske i 13 þlanova suradnika. %uduüi da je tijekom razdoblja 1991. – 1993. go-dine preminuo odreÿeni broj þlanova na kraju je 1993. godine Akademija imala jednoga poþasnog þlana 150 dopisnih þlanova i 92 þlana suradnika. Akademija je u ratnim prilikama a posebno u poslijeratnom razdoblju nastavila s radom na znan-stvenom i umjetniþkom polju u Zagrebu i izvan njega u svim svojim znanstvenim jedinicama. U

Zagrebu se radilo u ovim znanstvenim ustanovama: u Zavodu za povijesne i društvene znanosti s þetiri odsjeka i to: za povijesne znanosti za arheologiju za etnologiju i za ekonomska istraåivanja. Svaki odsjek ima svoga upravitelja a voditelj Zavoda jest Miroslav .urelac. Nastavljen je i rad u -adranskom zavodu (voditelj Vladimir Ĉuro Degan u Zavodu za povijest i ¿lozo¿ju znanosti s tri odsjeka i to: za povijest prirodnih i matematiþkih znanosti za povijest medicinskih znanosti i za ¿lozo¿ju zna-nosti (voditelj äarko Dadiü u Zavodu za orni-tologiju (voditelj Zvonimir Devidp u Zavodu za paleontologiju i geologiju kvartara (voditelj Milan Herak u Zavodu za povijest hrvatske knjiåevno-sti kazališta i glazbe s tri odsjeka i to: za povi-jest hrvatske knjiåevnosti za povijest hrvatskoga kazališta i za povijest hrvatske glazbe (voditelj Slobodan Novak u Zavodu za lingvistiþka istra-åivanja (voditelj RudolI )ilipoviü . Izvan Zagreba nastavilo se raditi u ovim znanstvenim jedinicama: u Zavodu za povijesne znanosti u Dubrovniku (vo-ditelj Vladimir Stipetiü u Zavodu za povijesne znanosti u Zadru (voditelj Mate Suiü u Zavodu za povijesne i društvene znanosti u Rijeci (voditelj do 1996. Dragovan Šepiü od 1996. do 2000. Milan Moguš u Zavodu za znanstveni i umjetniþki rad u Osijeku (voditelj do 1996. Milan Maceljski od 1996. Dragan Dekaris u Zavodu za znanstveni i umjetniþki rad u Splitu (voditelj do 1993. Vladimir Ibler od 1993. Davorin RudolI od 1999. Ivo Pe-trinoviü u Zavodu za znanstveni rad u Varaådinu (voditelj Andre Mohoroviþiü u Centru za znan-stveni rad u Vinkovcima (voditelj Dušan .lepac u Arboretumu Trsteno (voditelj Mirko Vidakoviü . Osim toga znanstvenoistraåivaþki rad odvijao se u mnogim drugim jedinicama kao što su pojedini kabineti odbori i centri unatoþ þinjenici da su u ratnim razaranjima stradali neki objekti: spaljen je dio Arboretuma (u poåaru 2. 3. listopada 1991. što ga je prouzroþila -NA odnosno ošteüene su zgrade u Cavtatu Osijeku i Vinkovcima. U Glip-toteci .abinetu gra¿ke i Strossma\erovoj galeriji starih majstora izloåbena je djelatnost morala biti izrazito smanjena jer su izlošci zbog ratnih uvjeta bili pohranjeni na sigurnija i zaštiüenija mjesta.

hazu.indd 27 11.04.2011. 0