Page 31 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 31

Velikoj %ritaniji prikljuþile %ugarska i Maÿarska akademija. Postoji naþelna teånja da se ugovori su-radnja s još nekoliko akademija znanosti u Europi i izvan Europe.

Zapoþet 1992. godine rad na projektu Hr-vatska i (uroSa poþeo je donositi prve plodove. Naime objavljena je 1. knjiga edicije Hrvatska i (uroSa na hrvatskom jeziku koja obuhvaüa raz-doblje hrvatske kulturne povijesti do 12. stolje-üa. Glavni je urednik edicije Ivan Supiþiü koji je ujedno i urednik prve knjige. Prva je knjiga sve-þano predstavljena 13. listopada 1997. u Akade-mijinoj Preporodnoj dvorani. U listopadu 1999. objavljeno je Irancusko i englesko izdanje prve knjige &roatie 7rpsors de la &roatie aQFieQQe

i &roatia iQ tKe (arl\ 0iddle AJes . Obje knjige na stranim jezicima bile su izloåene u Vatikanu na izloåbi Hrvatska ± krãüaQstvo kultura umjetQost i na meÿunarodnom )rankIurtskom sajmu knjiga a predstavljene u Rimu. .oncem 2000. godine izišla je iz tiska i druga knjiga edicije Hrvatska i (uroSa koja obuhvaüa razdoblje hrvatske kulturne povijesti u europskom obzorju srednjega vijeka i renesanse (od 13. do 16. st. . Glavni je urednik Ivan Supiþiü a urednik druge knjige Eduard Hercigonja. Tijekom 1998. objavljeno je Iaksimilno izdanje glazbenoga zbornika iz 18. st. pod naslovom Cit-Kara oFtoFKorda te zasebna knjiga komentara i studija nekolicine autora o tomu vaånom zborniku hrvatske kulturne baštine ( Djela HAZU knj. 75. priredili za tisak Izak Špralja i Lovro äupanoviü . .ao posebna muzejska Akademijina jedinica djeluje i Hrvatski muzej arhitekture. Prijedlog o njegovu osnivanju potekao je od Razreda za likov-nu umjetnost veü koncem 1991. godine a podr-åan je na sjednici Predsjedništva 29. sijeþnja 1992. Akademijini þlanovi arhitekti i urbanisti razvili su intenzivnu djelatnost na znanstvenoj obradi i izloå-benoj prezentaciji arhitektonskoga stvaralaštva. Godina 1994. bila je posveüena djelu arhitekta Vik-tora .ovaþiüa 1995. beþkim arhitektima )ridrichu von Schmidtu i Ottu :agneru 1996. je realizirana izloåba Prilo]i urbaQosti 0oderQa arKitektura i urbaQi]am meÿuratQe Rijeke ± i Par e[emSle a u razdoblju 1997. – 2000. godine bila

je odråana 21 izloåba od kojih su tri u organiza-ciji Muzeja predstavljene i u %eþu Dubrovniku i Splitu. Od godine 1997. potpredsjednik Miroslav %egoviü i nominalni je voditelj Muzeja.

Godine 1998. osnovano je još jedno 14. znan-stveno vijeüe: Znanstveno vijeüe za ekonomska istraåivanja i hrvatsko gospodarstvo. U tom üe vije-üu kao i u ostalima djelovati ne samo Akademijini þlanovi nego i brojni znanstvenici i struþnjaci izvan Akademije.

Na kraju 1999. godine imala je Akademija jed-noga poþasnoga þlana 140 redovitih þlanova 139 dopisnih þlanova i 90 þlanova suradnika. %uduüi da je 2000. godina bila izborna na izbornoj je skupšti-ni (18. svibnja izabrano još 18 redovitih þlanova 10 dopisnih þlanova i 10 þlanova suradnika. Pri kraju 2000. godine (7. prosinca odråana je i izborna skupština za þelništvo Akademije jer je 31. prosinca istjecao trogodišnji mandat tadašnjim þelnicima Akademije. Na toj su skupštini ponov-no izabrani: za predsjednika Ivo Padovan za pot-predsjednike Milan Moguš i Miroslav %egoviü a za glavnoga tajnika Andrija .aštelan. Za þlanove Predsjedništva izabrani su Smiljko Ašperger -osip %oåiþeviü .oraljka .os Slavko Mihaliü i Alica :ertheimer-%aletiü. Potvrÿen je takoÿer izbor za tajnike razreda i to: Dušan %ilandåiü Sibe Marde-šiü Milan Meštrov Dragan Dekaris -osip Vonþina Antun Dubravko -elþiü Andre Mohoroviþiü -erko %eziü i Dragutin )leš.

U ovom razdoblju poslove tajnika Akademije i þlana Akademijine Uprave obavljao je Slobodan .aštela. Iz izvještaja predsjednika Akademije Ive Padovana što ga je za proteklo trogodišnje razdo-blje (1998. – 2000. podnio na spomenutoj izbornoj skupštini za þelništvo Akademije moglo se jasno razabrati da su postignuti znatni rezultati u radu Akademijinih þlanova na podruþju znanosti i um-jetnosti u nakladniþkoj djelatnosti u organiziranju znanstvenih skupova u djelatnosti svih znanstvenih vijeüa znanstvenoistraåivaþkim i muzejsko-galerij-skim jedinicama te u obnovi i odråavanju Akade-mijinih zdanja. Uþinjen je prema predsjednikovu zakljuþku „maksimum moguüega u a¿rmaciji Hr-vatske akademije i njezine uloge u društvu“.

hazu.indd 31 11.04.2011. 0