Page 224 - 150HAZU-izmjena

je na Muziþkoj akademiji a doktorat na )ilozoI-skom Iakultetu u Zagrebu. %oravio je na speci-jalistiþkom studiju u Parizu i %erlinu. Radio je u Muzikološkom zavodu Muziþke akademije te u Akademijinu Zavodu za muzikološka istraåiva-nja gdje je bio i upravitelj. U razdoblju 1992. – 2010. glavni je istraåivaþ na projektu SreÿivaQje katalogi]aFija i obradba mu]ikalija u Hrvatskoj . Redoviti je proIesor na Muziþkoj akademiji i na Hrvatskim studijima Sveuþilišta u Zagrebu te na Sveuþilištu -. -. Strossma\era u Osijeku (1994. – 2005. od 2009. . Teåište je njegova istraåivaþkog interesa problematika povijesti teorije i estetike hrvatske glazbe u razdoblju od 16. do 19. stoljeüa. Iz njegove bibliogra¿je navodimo knjige: Hrvatski reQesaQsQi teoretiþari gla]be (1978.; engl. Croati-aQ ReQaissaQFe MusiF 7Keorists 1980. i Hrvatska gla]beQa termiQologija u ra]doblju baroka: Na- ]ivlje gla]bala i iQstrumeQtalQe gla]be u tiskaQim rjeþQiFima i]meÿu i godiQe (1992. . Glavni je urednik þasopisa Arti musiFes (1990.- 97. i IQterQatioQal RevieZ of tKe AestKetiFs aQd SoFiology of MusiF (od 2000. te serije IQdiFes FolleFtiorum musiFarum tabulariorumTue iQ Cro-atia Odsjeka za povijest hrvatske glazbe HAZU. Pokretaþ je i voditelj projekta niza prijevoda ka-pitalne glazbenopovijesne literature (dosad objav-ljeno sedam naslova te brojnih izdanja Hrvatskog muzikološkog društva.

Ennio Stipþeviü (þlan suradnik 1994. studij muzikologije završio je na Muziþkoj akademiji gdje je i magistrirao. Doktorirao je na )ilozoIskom Iakultetu u Zagrebu. Šk. god. 1996./97. bio je kao stipendist Iundacije )ulbrigKt visitiQg sFKolar na Sveuþilištu Yale (Yale UQiversity NeZ Haven SAD a 1999. je izabran za þlana Instituta Villa I 7atti u )irenzi (7Ke Harvard UQiversity CeQter for ItaliaQ ReQaissaQFe Studies Od 2006. suraÿuje na istraåivanjima hrvatske renesansne glazbe s CeQtre d etudes SuSprieures de la ReQaissaQFe u Toursu. Zaposlen je u Akademijinu Odsjeku za povijest hr-vatske glazbe. Teåište je Stipþeviüeva istraåivaþkog interesa povijest hrvatske glazbene kulture od 16. do 18. stoljeüa. Objavio je više notnih izdanja glaz-be hrvatskih renesansnih i baroknih skladatelja ko-

jima je posvetio niz znanstvenih i struþnih studija a od knjiga izdvajamo: Hrvatska gla]beQa kultura stoljeüa (1992. Hrvatska gla]ba ± Sovijest Krvatske gla]be do st (1997. IvaQ Lukaþiü (2007. i )raQFesFo UsSer (1990.

Poþevši od osamdesetih godina Razred inten-zivira izdavaþku djelatnost povremeno i u suizda-vaštvu s drugim ustanovama.

Posebna pozornost trajno se posveüuje spo-menicima hrvatske glazbene prošlosti. Nakon ranih notnih izdanja skladbi Vinka -eliüa i -ulija Skjavetiüa te Sorkoþeviüevih simIonija koje su upravo u redakciji Stjepana Šuleka a u izvedbi ansambla Zagrebaþkih solista obišle svijet sada je pozornost usmjerena na veüe projekte. Na po-ticaj akademika Lovre äupanoviüa pokrenut je dugoroþni projekt izdavanja izabranih djela Iva-na Zajca u povodu 150. obljetnice skladateljeva roÿenja. Redom su objavljene PoSijevke (1982.

PavliQskog ]borQika (1644. . Ovaj vaåni hrvatski ranobarokni spomenik (s pjesmaricom pripremili su .oraljka .os Vladimir Zagorac i Antun Šojat (I II 1991. .

Opseånu ekipu suradnika okupio je Lovro äu-panoviü na projektu ponovnog objavljivanja III. izdanja zbirke naboånih hrvatskih napjeva CitKara OFtoFKorda (1757. (sv. I: Iaksimil; sv. II. popratne studije 1998. . -edinstvena su i za hrvatsku glaz-benu kulturu dva vaåna etnomuzikološka izdanja serije SSomeQiFi glagoljaãkog SjevaQja ( Glagoljaã-ko SjevaQje u PoljiFama kod SSlita Stjepana Stepa-nova 1983. i Glagoljaãko SjevaQje u Novom ViQo-dolskom koji je priredila Gorana Doliner 1998. . U razdoblju od osamdesetih godina do kraja stoljeüa Razred je kao posebna izdanja objavio knjige koje predstavljaju nova muzikološka istraåi-vanja hrvatske glazbene prošlosti. Izdvajamo dje-la Ivana Goluba Juraj KriåaQiü gla]beQi teoretik stoljeüa (1981. i Mihe Demoviüa Gla]ba i gla]beQiFi u Dubrovaþkoj ReSubliFi od Soþetka

Page 224 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

Page 224 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf