Page 223 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 223

Stanko Horvat (1930. – 2006.; þlan suradnik 1992.; red. þlan 1998. . Diplomirao je kompozi-ciju kod S. Šuleka na Muziþkoj akademiji u Za-grebu. Usavršavao se u Parizu (Ton\ Aubin i R. LeiboZitz i u %erlinu (elektroniþki studio Teh-niþkog sveuþilišta . Radio je kao srednjoškolski nastavnik zatim kao proIesor kompozicije na Mu-ziþkoj akademiji na kojoj je od 1977. do 1981. bio i dekan. Od 1975. do 1989. bio je predsjednik Umjetniþkog savjeta i direktor Mu]iþkog bieQQala meÿunarodnog Iestivala suvremene glazbe u Za-grebu. Nakon usavršavanja u Parizu prihvaüa su-vremene tehnike skladanja i postupno ih prilagoÿu-je svome poimanju glazbe koju vidi kao „ljudsku psihološku þinjenicu“. Cijeli je Horvatov opus u potrazi za takvom glazbom od RoQda za gudaþki kvartet 7aFKes za klavir i komorni orkestar Jame (po istoimenoj poemi I. G. .ovaþiüa i Kola bola (na stihove M. Dizdara do kantate S SodigQutom rukom i dirljive reakcije na strahote Domovinskoga rata u De diebus furoris . Njegova opera Preobraåaj (prema .aIki 1995. potresna je drama na steþevi-nama ekspresionistiþke disonantnosti.

)rano Paraü (þlan suradnik 1992.; red. þlan 2008. . Na Muziþkoj akademiji u Zagrebu diplomi-rao je najprije na Teoretsko-pedagoškom odjelu a zatim kompoziciju kod S. Horvata. Usavršavao se u

Studio di foQologia della RAI u Milanu. Na Muziþ-koj akademiji u Zagrebu predaje teorijske predmete i kompoziciju. %io je u dva navrata i dekan (1985. – 1987. i 2002. – 2007. . Paraüev se opus dade jasno podijeliti u dva razdoblja. Do skladbe Collegium voFale (1979. strastveno je istraåivao novi zvuk primarno rabeüi tradicionalne instrumente npr. u

7Kqmes za klavir no isto ih tako kombinirajuüi sa åivom elektronikom npr. u CoQtro-a-bas i u Solo . No veü je u Collegium vocale krenuo u potragu za novom vokalnom melodiþnom izraåajnošüu koja nije zazirala od oåivljavanja tonalitetnoga susta-va. Ova tendencija u Paraüevoj glazbi kasnije se proširila i na njegove instrumentalne i vokalno-in-strumentalne skladbe ponekad s oþitim tragovima neobarokne motoriþnosti npr. u SarabaQdi (1982. u KoQFertu ]a violiQu i gudaþe (1987. u SimfoQiji (1993. i u operi Judita (2000.

-urica Murai (1927. – 1999.; red. þlan 1997. diplomirao je glasovir kod Svetislava Stanþiüa na Muziþkoj akademiji u Zagrebu. Usavršavao se kod Marguerite Long u Parizu. Na Muziþkoj akademiji djelovao je kao glasovirski pedagog od 1952. sve do smrti odgojivši nekoliko naraštaja koncertantnih pijanista i pedagoga. Umjetnik velike muzikalno-sti istanþana ukusa i savršene tehnike ovladao je opseånim repertoarom i koncertirao u Hrvatskoj i 17 europskih dråava nastupajuüi þesto s vodeüim svjetskim orkestrima i dirigentima; o tome svjedoþi njegova bogata diskogra¿ja. %avio se i muziko-loškim radom: posebnu je pozornost posveüivao hrvatskoj glazbenoj baštini redigiranjem i uzornim izvedbama glasovirskih skladbi )erde Livadiüa

(NotturQo Dore Pejaþeviü (1. glasovirska sonata u b-molu; 2002. Leopolda Ebnera Ivana Zajca )ortunata Pintariüa i drugih skladatelja.

Nikša Gligo (þlan suradnik 1992.; red. þlan 2006. . Diplomirao je na )ilozoIskom Iakultetu u Zagrebu na Odsjeku za komparativnu knjiåevnost i engleski jezik i knjiåevnost a na Muzikološkom odjelu )ilozoIskog Iakulteta u Ljubljani muziko-logiju gdje je – nakon postignutoga magisterija znanosti na Muziþkoj akademiji u Zagrebu – i doktorirao. Usavršavao se u .|lnu zatim u Salz-burgu %erlinu i )reiburgu im %reisgau. Od 1981. djeluje u nastavi na Odjelu za muzikologiju Mu-ziþke akademije od 1998. kao redoviti proIesor. Glavni je istraåivaþ u projektu Hrvatska gla]be-Qa termiQologija . U åarištu njegova znanstvenog i struþno-publicistiþkog interesa liþnosti su i pojave Nove glazbe 20. stoljeüa glazbena terminologija i semiotika glazbe. Objavio je meÿu ostalim knji-ge: VarijaFije ra]vojQog koQtiQuiteta: skladatelj Natko Devþiü (1985. Problemi Nove gla]be

stoljeüa: teorijske osQove i kriteriji vredQovaQja

(1987. PojmovQi vodiþ kro] gla]bu stoljeüa s uSutama ]a SravilQu uSorabu Sojmova (1996. i Zvuk ± ]Qak ± gla]ba RasSrave oko gla]beQe semiogra¿je (1999. .

Stanislav Tuksar (þlan suradnik 1990. di-plomirao je na )ilozoIskom Iakultetu anglistiku i ¿lozo¿ju a na Muziþkoj akademiji violonþelo u klasi R. Matza. Magisterij iz muzikologije stekao

hazu.indd 223 11.04.2011. 0