Page 222 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 222

glazbu u Hrvatskoj i glazbu Hrvata izvan domo-vine (Gradišüe u Austriji i izradio monograIske studije o Iolklornoj glazbi pojedinih zemljopisnih podruþja (npr. Mu]iþki folklor SiQjske krajiQe Ra]- Qolik gla]beQi svijet ãire okoliFe DoQje StubiFe . Proširio je okvire etnomuzikoloških istraåivanja ( Die AkkulturatioQ als )ortbestaQdsm|gliFKkeit der Volksmusik SSoQtaQi i orgaQi]iraQi gla]beQi åivot Qa selu u Hrvatskoj 1979. . Vaåan je njegov doprinos prouþavanju glagoljaškog pjevanja (knji-ga Ra]voj glagoljaãkog SjevaQja Qa ]adarskom So-druþju 1973. .

.rešimir .ovaþeviü (1913. – 1992.; þlan su-radnik 1986. diplomirao je kompoziciju na Mu-ziþkoj akademiji u Zagrebu a studij muzikologije s doktoratom završio je u Leipzigu. %io je proIesor na Muziþkoj akademiji u Zagrebu (1950. – 1977. i njezin dekan od 1971. do 1977. Vaåan je njegov doprinos našoj glazbenoj enciklopedistici i lek-sikogra¿ji: bio je glavni urednik drugog izdanja

Mu]iþke eQFikloSedije -ugoslavenskog leksiko-graIskog zavoda (I 1971.; II 1974.; III 1977. glavni urednik muzikološkog þasopisa Arti musiFes (1973. – 1979. suradnik Sovjetske eQFikloSedije

enciklopedije Die Musik iQ GesFKiFKte uQd Ge-geQZart i Grove s DiFtioQary of MusiF aQd Mu-siFiaQs U åarištu njegova muzikološkog rada jest povijest novije hrvatske glazbe kojoj je posvetio brojne studije i þlanke te knjige Hrvatski komSo]i-tori i QjiKova djela (1960. i Mu]iþko stvaralaãtvo u Hrvatskoj (1966. . Godinama je djelovao i kao glazbeni kritiþar.

Na inicijativu -osipa Andreisa i Ivana Supiþiüa osnovan je 1979. Zavod za muzikološka istraåi-vanja danas Odsjek za povijest hrvatske glazbe u Akademijinu Zavodu za povijest hrvatske knjiåev-nosti kazališta i glazbe. Djelatnost Odsjeka bit üe posebno prikazana.

Dva vaåna znanstvena muzikološka skupa odr-åana osamdesetih godina bila su posveüena veli-kanima hrvatske glazbe i muzikologije – Ivanu pl. Zajcu i )ranji .saveru .uhaþu. Skup u povodu 150. obljetnice roÿenja Ivana Zajca (1982. upo-zorio je na nuånost oåivljavanja i revalorizacije zaboravljenog dijela njegova opusa. O slojevitosti

znanstvenog opusa )ranje .savera .uhaþa govo-rilo se na skupu posveüenom osnivaþu hrvatske muzikologije i etnomuzikologije (1984. . Svi ma-terijali s tih skupova objavljeni su u zbornicima u suradnji s Muzikološkim zavodom Muziþke aka-demije u Zagrebu.

Nakon Ivana Supiþiüa za razrednog je tajnika izabran -erko %eziü koji je na toj Iunkciji bio od 1998. do 2003. godine.

Devedesetih su godina novim þlanovima Raz-reda postali skladatelji Ruben Radica Stanko Hor-vat i )rano Paraü pijanist -urica Murai i muzikolo-zi Stanislav Tuksar Nikša Gligo i Ennio Stipþeviü. Ruben Radica (þlan suradnik od 1990. redovi-ti þlan od 2000. . Na Muziþkoj akademiji u Zagre-bu završio je studij dirigiranja kod Slavka Zlatiüa i kompozicije kod Milka .elemena. U kompoziciji se usavršavao kod Renpa LeiboZitza i Oliviera Messiaena u Parizu te Vita )razzija u Sieni. Do 1963. predaje na Muziþkoj akademiji u Sarajevu a zatim na Muziþkoj akademiji u Zagrebu gdje je bio proIesor teorijskih predmeta posebno kolegija Po-liIonija i Aspekti suvremene glazbe i od 1981. do 1985. dekan. Na poþetku na vlastiti naþin interpre-tira tekovine neoklasicizma (npr. ýetiri dramatska eSigrama i CoQFerto abbreviato . .asnije se pri-klanja tekovinama postZebernovskog serijalizma (npr. u Lirskim varijaFijama i modusne tehnike (u posljednjem stvaralaþkom razdoblju . Za njegov je opus karakteristiþna zaokupljenost ritamskom komponentom na tragu Messianove koncepcije te teånja prema iznošenju glazbenih ideja koje je moguüe priopüavati i rijeþima no bez priklanjanja programnosti jer je Radici cilj „strukturne akcije“ skladanjem pretvoriti u „psihološke akcije“. Tako dolazi do speci¿þne vrste ekspresivnosti (npr. ;III ura ili 7ri soQetQe bagatele u kojima recitator moåe ali ne mora recitirati stihove A. Tresiüa Paviþiüa V. Nazora i I. Vojnoviüa . U ne-kim djelima ukljuþuje i aleatoriþke postupke (npr.

K a a u Pra]oru „misteriju u deset prizora za glazbenu pozornicu“ prema istoimenoj poemi -. .aštelana na speci¿þan naþin rabi i transIormira arhetipsku graÿu pretvarajuüi metarske i ritamske znaþajke govora u glazbene ideje.

hazu.indd 222 11.04.2011. 0