Page 219 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 219

bu a na Sorbonni u Parizu i Sveuþilištu humanistiþ-kih znanosti u Strasbourgu stekao je dva doktorata iz muzikologije. %io je znanstveni istraåivaþ (1960. – 1963. pri CNRS-u u Parizu i (1967. – 1968. na Sveuþilištu Harvard ( Harvard UQiversity Cam-bridge SAD . Djelovao je kao proIesor muziko-logije na Muziþkoj akademiji u Zagrebu do 1988. a od 1979. do 1993. na Sveuþilištu humanistiþkih znanosti u Strasbourgu. Od 1982. do 1987. bio je predsjednik Meÿunarodnog muzikološkog društva (%asel . Pokretaþ je i urednik IQterQatioQal RevieZ of tKe AestKetiFs aQd SoFiology of MusiF (1970. – 2000. . U dva mandata bio je predsjednik hrvat-ske .omisije za UNESCO. Inicijator je i glavni urednik prvih triju svezaka Akademijina izdavaþ-kog projekta Hrvatska i EuroSa: kultura ]QaQost i umjetQost na hrvatskom engleskom i Irancuskom (1997. – 2011. . Predsjednik je pa poþasni pred-sjednik .ršüanskog akademskog kruga (2002. – te osnivatelj i glavni urednik njegova znanstvenog þasopisa Nova SrisutQost (2003. – 2006. . Glavna djela: La musiTue exSressive (Pariz 1957. MusiF iQ SoFiety (NeZ <ork 1987.; na kineskom: Peking 2004. Estetika euroSske gla]be (1978 ð 2006. Za uQiver]alQi KumaQi]am (2010. .

Ladislav Šaban (1918. – 1985.; þlan suradnik 1975.; izv. þlan 1983. završio je studij glasovira kod Svetislava Stanþiüa na Muziþkoj akademiji u Zagrebu. Od 1941. predaje glasovir najprije na srednjoj školi Muziþke akademije a nakon 1951. na njezinu klavirskom odjelu do umirovljenja 1978. %io je pedagog glasovira ( âkola ]a klavir s Ru-dolIom Matzom 1952. i prireÿivaþ instruktivnih izdanja za pijaniste. Od šezdesetih godina 20. st. intenzivno se bavi muzikološkim radom. Teåište njegova znanstvenog interesa jest povijest orgulja u Hrvatskoj i nastoji ga saþuvati od propadanja pokretanjem i voÿenjem opseånog projekta evi-dentiranja i snimanja orgulja na podruþju Hrvatske. %io je i inicijator niza drugih projekata na sreÿi-vanju arhivske glazbene graÿe u Hrvatskoj (npr. u HGZ-u i voditelj ekipnog istraåivaþkog projekta RISM (RpSertoire iQterQatioQal des sourFes musi-Fales Šaban je autor knjige godiQa Hrvatskog gla]beQog ]avoda (1982. i brojnih studija iz orga-

nologije (npr. o graditelju orgulja Petru Nakiüu i povijesti glazbe sjeverne Hrvatske.

Godine 1972. Odjel za muziþku umjetnost mi-jenja svoj naziv u Ra]red ]a mu]iþku umjetQost te nastavlja svoju izdavaþku djelatnost. Vaånija notna izdanja iduüih godina predstavljaju nova djela %ori-sa Papandopula (.oncert za clavicembalo i orkestar 1971. Muka GosSodiQa Qaãega Isukrsta 1974. Su-ita i] baleta BeatriFe CeQFi 1978. Stjepana Šuleka (Šesta simIonija 1972. Treüi koncert za klavir i orkestar 1976. -osipa Hatzea (kantata Exodus 1978. i .rešimira %aranoviüa ( PaQ 1973. . Prilog revitalizaciji hrvatske glazbene baštine jest izdanje ýetiri moteta u i glasova rene-sansnog skladatelja -ulija Skjavetiüa u redakciji Dragana Plamenca (1974. .

Objavljena je i treüa knjiga Rada s podruþja muzikologije (knj. 377 1978. u kojoj su meÿu ostalima studije -osipa Andreisa Ivo Paraü äivot i djelo i Ladislava Šabana Gla]beQe moguüQosti VaraådiQa u i Srvoj SoloviQi stoljeüa . Godine 1978. za razrednog je tajnika izabran Ivan Supiþiü. On üe tu duånost obnašati sve do 1997. i zatim ponovno (nakon razdoblja od šest godina kada je tajnik bio -erko %eziü od 2004. do 2006. godine.

Tri znanstvena skupa koja je Razred organizi-rao sedamdesetih godina pokazuju kako meÿuna-rodni ugled hrvatske muzikologije tako i njezinu skrb za revalorizaciju hrvatske glazbene baštine. Prvi je skup – odråan 1974. u Zagrebu – bio Dru-gi simpozij Meÿunarodnog muzikološkog društva (IMS s tri glavne teme: Sociološki aspekti mu-ziþke analize u 20. stoljeüu Društvene skupine i glazbene strukture Akulturacija u glazbenim tradi-cijama Europe i Azije. ReIerati su objavljeni u þa-sopisu IRASM . Drugi je skup 1977. bio posveüen Hrvatskome glazbenom zavodu našoj najstarijoj glazbenoj instituciji a bio je naslovljen Hrvatski gla]beQi ]avod ± godiQa SromiFaQja gla]beQe kulture u Hrvatskoj ; u þasopisu Arti musiFes objav-ljeni su materijali s toga skupa. Muzikologu dr. Pavlu Markovcu u povodu 75. obljetnice roÿenja bio je 1978. posveüen treüi skup; reIerati su tiskani u prigodnom zborniku (1979. .

hazu.indd 219 11.04.2011. 0