Page 220 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 220

.ao posebna izdanja Razreda objavljene su knjige Estetika evroSske gla]be Ivana Supiþiüa (1978. Hrvatski reQesaQsQi teoretiþari gla]be Stanislava Tuksara Estetika gla]be u Hrvatskoj u stoljeüu Sanje Majer-%obetko (1979. i Kreãi-mir BaraQoviü Stvaralaþki usSoQ (1979. Mirjane Veselinoviü.

Dvadesetak godina nakon objavljivanja prve knjige NarodQiK SoSjevaka Hrvatskog ]agorja izašla je 1971. etnomuzikološka studija uz tu zbir-ku Vinka äganca ali ne u Akademijinoj seriji zbirki narodnih popjevaka nego u ZborQiku ]a QarodQi åivot i obiþaje JuåQiK SlaveQa ( EtQomu]ikoloãka serija . Urednik zbornika Vinko äganec objavio je u istoj knjizi i etnomuzikološku zbirku Stjepana Stepanova NarodQe Sjesme i] GorjaQa i PobijaQa .

—

OD OSAMDESETIH GODINA DO

.RA-A 20. STOL-EûA

U skladu sa sadråajem svoje djelatnosti Ra-zred je 1985. proširio svoj naslov u Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju. Osamdesetih godina novi su þlanovi Razreda postali skladate-lji Ivan %rkanoviü i %runo %jelinski skladatelj i glazbeni teoretiþar Natko Devþiü skladatelj i orgu-ljaš Anÿelko .lobuþar dirigent i skladatelj Pavle Dešpalj muzikologinja .oraljka .os muzikolog i skladatelj Lovro äupanoviü muzikolog leksi-kograI i glazbeni kritiþar .rešimir .ovaþeviü te etnomuzikolog -erko %eziü.

Ivan %rkanoviü (1906. – 1987.; izv. þlan od 1983. studirao je na Muziþkoj akademiji u Za-grebu kod %lagoja %erse (diplomirao 1935. kod )rana Lhotke a usavršavao se na SFKoli FaQto-rum u Parizu. %io je zborovoÿa i srednjoškolski nastavnik direktor Zagrebaþke ¿lharmonije te proIesor Muziþke akademije u Sarajevu. -edan je od najmarkantnijih predstavnika nacionalnog stila u hrvatskoj glazbi koji je psihološke znaþajke hr-vatskog glazbenog Iolklora uspio spojiti s vlastitim senzibilitetom. Teåište je njegova stvaralaštva na

velikim instrumentalnim i vokalnoinstrumentalnim oblicima meÿu kojima se istiþu glazbena drama

EkviQoFij (1945. prema drami Ive Vojnoviüa povijesno-legendarna opera Zlato Zadra ( âkriQja sv âimuQa 1954. antologijski triptihon NarodQi obred kod smrti (1936. i scenski oratorij Hod So mukaK Ambro]a Matije GuSFa ]vaQog Beg (1972. Skladao je i pet simIonija komornu glazbu i velik broj solopjesama i zborova (KoQavosko SirovaQje Krijes SlaQiQe %io je i plodan pisac o glazbi %runo %jelinski (1909. – 1992.; red. þlan 1988. . U Zagrebu je završio studij kompozicije na Muziþkoj akademiji a doktorirao je i pravo. %io je proIesor poliIonijske kompozicije na Muziþkoj akademiji. Njegove skladbe graÿene prema naþe-lima klasicistiþke tradicije odlikuju se oblikovnom jasnoüom umjereno suvremenom harmonijom i åivom ritmikom. Opus mu obuhvaüa petnaest sim-Ionija šest simIonijeta koncerte i FoQFertiQa za razliþite instrumente skladbe za glasovir ciklu-se popjevaka (meÿu kojima su najpoznatiji Be] Sovratka Pjesme ]a Be]imeQu GitaQjali i CaQ-domblp djeþju operu PþeliFa Maja te balete Pi-QoFFKio Petar PaQ i Maþak u þi]mama .

Natko Devþiü (1914. – 1997.; þlan suradnik 1980.; izv. þlan 1988.; red. þlan 1991. . Studij glasovira završio kod Antonije Geiger-Eichhorn i kompozicije kod ). Dugana 1939. na Muziþkoj akademiji u Zagrebu. Usavršavao se u kompozi-ciji u %eþu kod -. Marxa. Na Muziþkoj akademiji bio je proIesor harmonije. Pokreüe nove kolegije: Harmonijsku analizu i Aspekte suvremene glazbe. Studira kompoziciju elektroniþke glazbe u SAD-u ( Columbia UQiversity NeZ <ork . U poþetku se oslanja na Iolklorne uzore (Istarska suita þiju üe graÿu vrlo slobodno oblikovati i u svojem kasnijem razvoju (opera LabiQska vjeãtiFa . U Prologu za puhaþe i udaraljke niåe male intervale Iolklornoga podrijetla u klastere razliþite gustoüe a u )ibuli za dva orkestra povezuje više modusa u potpuno dvanaesttonsko tkivo te spaja dva orkestralna toka u jedinstvenu kompozicijsku cjelinu. Skladao je i þistu elektroniþku glazbu ( Columbia SoQata . Autor je priruþnika HarmoQija i studije HarmoQij-ska komSoQeQta u gla]beQom djelu Ive Maþeka .

hazu.indd 220 11.04.2011. 0