Page 217 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 217

Uz bogatu solistiþku pijanistiþku karijeru u Hrvat-skoj i inozemstvu bio je i vrstan komorni glazbe-nik: bio je utemeljitelj i þlan glasovirskih trija sa Stjepanom Šulekom i Stankom äepiüem te Stjepa-nom Šulekom i Antoniom -anigrom a nastupao je i s Enricom Mainardijem Zlatkom %alokoviüem i Valterom Dešpaljem te u glasovirskom duu s -u-ricom Murajem. Taj pro¿njeni i suzdråani umjet-nik ugradio je u svoje interpretacije svoju estetsku kulturu i razumijevanje izvornog notnog teksta. Skladao je i zapaåena djela za glasovir i komorne sastave (SoQata ]a glasovir SoQata ]a violoQþelo i glasovir dva gudaþka kvarteta i CoQFertiQo ]a klavir i komorQi orkestar

Milan Sachs (1884. – 1968.; red. þlan 1954. završio je studij violine na konzervatoriju u Pra-gu. Od 1911. do smrti (izuzev dva prekida: 1932. – 1938. i 1940. – 1945. djelovao je kao dirigent Zagrebaþke opere i njezin direktor u razdobljima 1919. – 1921. 1926. i 1945. – 1955. . Ozbiljnošüu pristupa partituri te istanþanim osjeüajem za stil i zakonitosti operne interpretacije Sachs je osigurao visoku razinu izvedaba Zagrebaþke opere þiji je repertoar posebno obogatio izvedbama -anaþeka Verdija :agnera Richarda Straussa i Stravinsko-ga. U njegovu koncertnom repertoaru istiþu se %eethovenove simIonije uz djela Smetane %er-lioza i Verdija. %avio se i skladanjem (komiþna opera )urijaQti .

.rešimir %aranoviü (1894. – 1975.; red. þlan 1954. studirao je kompoziciju u %eþu. Od 1915. do 1943. bio je (izuzev kraüeg prekida 1927. – 1929. dirigent Zagrebaþke opere i njezin direktor (1929. – 1940. a zatim dirigent u %ratislavi te pro-Iesor Muziþke akademije u %eogradu i dirigent %e-ogradske ¿lharmonije. .ao jedan od najistaknutijih predstavnika „nacionalnog stila“ u hrvatskoj glazbi %aranoviü je u svoje koloristiþki raskošne partitu-re ugradio elemente glazbenog Iolklora (posebice Hrvatskog zagorja . Najviše umjetniþke domete ostvario je baletima LiFitarsko srFe (1932. Imbrek ] Qosom i operom StriåeQo-koãeQo . Meÿu njegovim vokalnim skladbama istiþe se ciklus pjesama za bariton i orkestar Z mojiK bregov na kajkavske sti-hove )rana Galoviüa. U kasnijim djelima priklanja

se kozmopolitizmu na romantiþkoj tradiciji. .ao dirigent %aranoviü je ostvario majstorske kreaci-je u Zagrebaþkoj operi koje je repertoar obogatio posebice djelima slavenskog i domaüeg repertoara. %oris Papandopulo (1906. – 1991.; izv. þlan 1954.; red. þlan 1965. . .ompoziciju je studirao kod %lagoja %erse na Muziþkoj akademiji a di-rigiranje kod Dirka )ocka na Novom beþkom konzervatoriju. Od 1940. bio je operni dirigent u Zagrebu zatim u Rijeci Sarajevu pa 1959. – 1965. opet u Zagrebu i u Splitu do 1974. U svom stvaralaštvu koje broji preko 300 skladbi dotakao se svih glazbenih vrsta od malih vokalnih oblika preko glasovirskih i komornih djela (šest gudaþkih kvarteta Mo]aik za gudaþki i ja]] -kvartet EiQe KammersymSKoQie itd. zborskih skladbi (npr.

Muka gosSodiQa Qaãega Iskursta Hrvatska misa itd. do kantata (npr. Slavoslovije LegeQde o drugu 7itu Istarske freske i] Berma Osorski misterij itd. i opere ( SuQþaQiFa Poåar u oSeri itd. . Iako se veü na poþetku svoga skladanja izjasnio kao pristalica nacionalnoga glazbenog smjera rano je pokazao i a¿nitet prema baroknoj motoriþnosti i znaþajkama neoklasiþnoga glazbenog stila (CoQFerto da Fame-ra SiQfoQietta . Majstor je instrumentacije. -osip Andreis (1909. – 1982.; izv. þlan 1954.; red. þlan 1975. završio je studij romanistike na Sveuþilištu i glazbe na Muziþkoj akademiji u Za-grebu. %io je proIesor i proþelnik Historijskog kasnije Muzikološkog odjela Muziþke akademije (od 1945. do umirovljenja 1972. prvi urednik mu-zikološkog zbornika Arti musiFes (1970. – 1971.

Mu]iþke revije i drugih publikacija. Vaåan doprinos hrvatskoj leksikogra¿ji njegov je pionirski uredniþ-ki rad na prvom izdanju Mu]iþke eQFikloSedije (I II: 1950. – 1963. -ugoslavenskog leksikograIskog zavoda. Andreisovo sintetsko djelo izuzetnog zna-þenja jest njegova Povijest gla]be prvi opseåan pregled opüe povijesti glazbe u Hrvatskoj koji je nakon 1. izdanja 1942. u nizu kasnijih izdanja i preradbi sustavno obogaüivao i aktualizirao ( Histo-rija mu]ike 1966. i dalje . Njegov Ra]voj mu]iþke umjetQosti u Hrvatskoj objavljen 1962. u okviru skupnog djela Historijski ra]voj mu]iþke kulture u Jugoslaviji tiskan je kasnije kao samostalna knjiga

hazu.indd 217 11.04.2011. 0