Page 216 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 216

Vinko äganec (1890. – 1976.; dopisni þlan u radnom sastavu 1948.; dopisni þlan izvan radnog sastava 1954.; red. þlan 1966.; ali ne više u Odjelu za muziku nego u Razredu za ¿lološke znanosti . Završio je Pravni Iakultet a glazbu je uþio kod )ranje Dugana. Od 1945. bio je kustos muzikolog u EtnograIskom muzeju u Zagrebu u razdoblju 1948. – 1964. znanstveni suradnik i direktor zagrebaþ-kog Instituta za narodnu umjetnost (danas Institut za etnologiju i Iolkloristiku . U Akademiji je bio djelatan u Odboru za narodni åivot i obiþaje kojeg je 1975. – 1976. bio predsjednik. Unaprijedio je melogra¿ranje analizu i sistematizaciju Iolklorne glazbe i znanstveno obradio brojne teme iz podruþ-ja etnomuzikologije. Sakupio je više od 15.0000 narodnih napjeva od kojih je veüi dio objavio u zbirkama (Meÿimurje Hrvatsko zagorje .opriv-nica . Autor je obradbi narodnih napjeva te vlastitih skladbi temeljenih na narodnom melosu.

-osip Hatze (1879. – 1959.; dopisni þlan izvan radnog sastava 1950. završio je studij kompozicije kod Pietra Mascagnija na .onzervatoriju u Pesa-ru. %io je nastavnik glazbe i zborovoÿa u Splitu. Skladatelj je vokalne lirike (popjevaka izvanredne melodijske invencije npr. zbirke RomaQFe i melo-dije ProljetQi laKori i Novo Fvijeüe dviju opera

(Povratak i Adel i Mara kantata (Noü Qa UQi Exodus Golemi PaQ i zborskih djela. Opera Po-vratak otkriva poznavanje europskih glazbenih do-stignuüa na prijelazu stoljeüa a u operi Adel i Mara sluåi se elementima Iolklorne glazbene graÿe kako one orijentalne iz %osne tako i one sa splitskoga podruþja. U njegovoj rukopisnoj ostavštini nekoli-ko je udåbenika (npr. Nauka o koQtraSuQktu i fugi Nauka o iQstrumeQtima i QjiKova SrimjeQa u mo-derQom orkestru .

U ovom meÿuvremenu Akademija je objavila dvije knjige iz ranije zapoþete etnomuzikološke serije koja se sada zove ZborQik jugoslaveQskiK QarodQiK SoSjevaka . To su dva sveska zbirke Vin-ka äganca NarodQe SoSijevke Hrvatskog ]agorja – NaSjevi (1950. i 7ekstovi (1952. kao þetvrta i peta knjiga navedene serije uz urednika Milovana Gavazzija. Studija uz ovu zbirku izaüi üe tek dvade-setak godina kasnije. Izuzetno vrijedno – za svoje

vrijeme u našoj sredini pionirsko specijalistiþko – djelo bila je studija Albe Vidakoviüa SakrameQ-tar MR MetroSolitaQske kQjiåQiFe u Zagrebu objavljena u 287. knjizi Rada Odjela za likovne umjetnosti i muziku (1952. .

—

RAZDO%L-E OD 1954. DO .RA-A SEDAMDESETIH GODINA 20. STOL-EûA

Poþetkom pedesetih godina nakon kratkotraj-nog postojanja šestog Odjela za likovne umjetnosti i muziku i njegove Muziþke sekcije (1952. zala-ganjem Stjepana Šuleka osnovan je krajem 1953. samostalni Odjel za muziku. Za njegova prvog tajnika izabran je Stjepan Šulek koji je tu duånost obnašao dvadeset i þetiri godine (1954. – 1978. . U Odjel ulazi 1954. šest hrvatskih glazbeniþkih liþnosti – pijanisti i skladatelji Svetislav Stanþiü i Ivo Maþek dirigenti i skladatelji Milan Sachs .rešimir %aranoviü i %oris Papandopulo te muzi-kolog -osip Andreis.

Svetislav Stanþiü (1895. – 1970.; red. þlan 1954. glasoviti pijanistiþki pedagog nakon ško-lovanja u Zagrebu uþio je u %erlinu privatno gla-sovir a kompoziciju kod )erruccija %usonija. .ao proIesor na zagrebaþkoj Muziþkoj akademiji unio je u hrvatsku glasovirsku pedagogiju visoku razinu proIesionalizma i spoznaju o glazbenoj interpre-taciji kao sintezi besprijekornog umijeüa znanja i nadahnuüa. Odgojio je nekoliko generacija vrsnih pijanista: meÿu njegovim brojnim uþenicima bili su Melita Lorkoviü Ivo Maþek Ladislav Šaban -urica Murai Pavica Gvozdiü i Vladimir .rpan. Njegova nevelika skladateljska ostavština pokazuje autora zanimljivih ideja.

Pijanist i skladatelj Ivo Maþek (1914. – 2002.; izv. þlan 1954.; red. þlan 1983. studirao je glaso-vir u Zagrebu gdje se i usavršavao kod Svetislava Stanþiüa; kod -. Roger-Ducassea u Parizu studirao je kompoziciju. Preko trideset godina – od 1945. sve do umirovljenja 1977. – djelovao je kao glaso-virski pedagog na Muziþkoj akademiji u Zagrebu.

hazu.indd 216 11.04.2011. 0