Page 207 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 207

pojedinih ustanova Akademije akademici -. Vani-šta (Strossma\erove galerije I. .oåariü (Glipto-teke E. Murtiü (.abineta gra¿ke V. Neidhardt (.abineta za arhitekturu i urbanizam s Arhivom za likovne umjetnosti M. %egoviü (Hrvatskog muzeja arhitekture i A. Mohoroviþiü (Zavoda za znanstveni rad u Varaådinu .

Usporedno s djelovanjem u krugu Akademije þlanovi su Razreda sudjelovali u radu mnogobroj-nih javnih znanstvenih umjetniþkih i kulturnih skupova i maniIestacija posveüenih odreÿenim zbivanjima u javnom društvenom åivotu. ýlanovi Razreda likovni umjetnici i u ovom su razdoblju sudjelovali svojim radovima na mnogobrojnim ko-lektivnim ili tematskim izloåbama.

Razred je na svojim sjednicama svake godine na temelju obrazloåenih prijedloga i izbora pred-lagao Predsjedništvu najistaknutije kreatore izvan þlanstva Akademije za dodjelu Akademijine na-grade za podruþje likovnih umjetnosti arhitekture urbanizma te povijesti ili teorije umjetnosti. U ovom su razdoblju na izbornim skupštinama Akademije u sastav Razreda izabrani za redovite þlanove Nives .avuriü-.urtoviü Ivan .oåariü Edo Murtiü i Miroslav Šutej (1997. Marija Uje-viü-Galetoviü (1998. te Vera Horvat-Pintariü Vla-dimir Markoviü i Ĉuro Seder (2000. kao dopisni þlan Sena Gvozdanoviü-Sekuliü (2000. te kao þla-novi suradnici %oris %uüan i Zlatko .eser (2000. . Istovremeno Razred se komemoracijama oprostio od svojih pokojnih þlanova Cvite )isko-viüa i äelimira -aneša (1996. )erdinanda .ulmera i .rune Prijatelja (1998. te %ranka )uþiüa i Zvo-nimira Vrkljana (1999. .

.rajem 2000. godine Razred je djelovao u rad-nom sastavu: .. Angeli-Radovani M. %egoviü V. Horvat-Pintariü Lj. Ivanþiü N. .avuriü-.urtoviü I. .oåariü %. Magaš V. Markoviü A. Mohorovi-þiü E. Murtiü V. Neidhardt I. Petricioli Z. Prica N. Reiser Ĉ. Seder M. Šutej M. Ujeviü-Galetoviü -. Vaništa Š. Vulas i A. Vulin.

Istovremeno Strossma\erova galerija nastavlja razvijati pedagoški rad s mlaÿim posjetiocima Ga-lerije i posudbama umjetnina za vrijedne izloåbe. Primljena je donacija A. i Lj. Šonje (1997. te je

nastavljen pokušaj razrješenja problema vraüanja umjetnina iz Moderne galerije registriranih u inven-taru Strossma\erove galerije. Otvorena je izloåba M. Vanke u .orþuli (1998. ; meÿutim zbog obnove palaþe Akademije bilo je nuåno ponovno ukloniti sve eksponate iz izloåbenih dvorana i stavili ih u spremišta (1998. . Tek nakon uspješne obnove Aka-demijine palaþe ponovno je uspostavljeno normalno stanje i otvorene su izloåbene dvorane (2000. . U meÿuvremenu je u novoureÿenoj ;. dvorani Gale-rije %egoviü organizirana izloåba djela Irancuskih majstora iz depoa Strossma\erove galerije (1999. . U istom se razdoblju odvijala i vrlo intenzivna djelatnost .abineta gra¿ke. Taj je rad bio usmje-ren ponajprije na þuvanje obradu i prezentaciju osnovnog Iundusa gra¿ke crteåa i plakata koji je pohranjen u depou a popunjava se ponajviše do-nacijama. Djela pojedinih autora i izlošci iz depoa podlogom su i nadalje organizaciji izuzetno vri-jednih izloåaba poput prikaza naših veoma vrijed-nih plakata. Na taj naþin prireÿuje .abinet gra¿ke u svojim izloåbenim prostorima redovito godišnje do šest individualnih izloåaba uz posebno naglaše-ne kulturne maniIestacije kao što su Krvatski tri-jeQale gra¿ke (1997. s dodjelom Premije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i drugih nagrada suradnja u organizaciji I]loåbe o djelu J Kloviüa (1998. Krvatski trijeQale Frteåa (1999. te Krvatski trijeQale gra¿ke (2000. .; izloåbe su po-praüene objavom kataloga. .abinet gra¿ke razvija i nadalje suradnju s mnogim srodnim institucijama u zemlji i inozemstvu te propagira suptilnu kulturu gra¿þkog i crtaüeg izraza u našoj umjetnosti. Gliptoteka je u ovom razdoblju nastavila inten-zivno djelovati otvaranjem svojih vrijednih zbirki za posjetioce uz tumaþenje o vrijednosti toga izu-zetnog Iundusa. Nastavljen je rad na organizaciji tematskih izloåaba (6 – 11 godišnje opremljenih katalozima. U toj se djelatnosti osobito istiþe or-ganizacija reprezentativnih priredaba VI trijeQala (1997. i VII trijeQala Krvatskog kiSarstva (2000. te kulturni domet izloåbe Od IvaQa GuQduliüa do Miroslava Krleåe (1999. . Napornim zalaganjem Gliptoteka je proširila ureÿeni otvoreni prostor za izlaganje u juånom ograÿenom dijelu (M. %egoviü .

hazu.indd 207 11.04.2011. 0