Page 206 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 206

.ulmer %oris Magaš Andre Mohoroviþiü Velimir Neidhardt Ivo Petricioli Zlatko Prica .runo Pri-jatelj Nikola Reiser -osip Vaništa Šime Vulas i Ante Vulin; þlanovi suradnici Radovan Ivanþeviü %ranko .incl Tonko Maroeviü Andrija Mutnja-koviü Sena Sekuliü-Gvozdanoviü Miroslav Šutej Marija Ujeviü-Galetoviü i Melita Viliþiü: dopisni þlanovi: Zoran Mušiü (1990. AlIred Roth (1990. Slavko Šohaj (1977. .enzo Tange (1981. i Zvo-nimir Vrkljan (1988. .

Napomenuti slijed intenzivne djelatnosti Ra-zreda za likovne umjetnosti obuhvaüao je i u nave-denoj Iazi ponajprije razmatranje tema i donošenje prijedloga odnosno odluka vezanih uz opüe za-datke i probleme koje je radi provoÿenja osnovne djelatnosti Akademije njezino Predsjedništvo ili .oordinacijski odbor dostavljao Razredu na mi-šljenje odnosno odluþivanje. Navedena je pro-blematika bila þesto povezana s provoÿenjem uåe suradnje Akademije s brojnim kulturnim i umjet-niþkim institucijama i odgovarajuüim djelatnim aktivnostima. Na tom podruþju Razred je razvio vrlo intenzivnu suradnju s ostalim Akademijinim razredima te drugim Akademijinim institucijama kao što su primjerice njezini zavodi za znanstveni i umjetniþki rad u Osijeku Varaådinu Rijeci Zadru Splitu i Dubrovniku. Razred je u istaknutom razdo-

blju u okviru svoje djelatnosti inicirao i provodio niz akcija na podruþju pripreme znaþajne izdavaþke djelatnosti (priprema monogra¿je o Viktoru .ova-þiüu priprema izdanja pretiska .loviüeva þasoslo-va itd. te organizaciji reprezentativnih izloåaba u novootvorenoj ;. dvorani Strossma\erove galerije. Nadalje je vijeüe Razreda biralo recenzente za ocje-nu prispjelih rukopisa namijenjenih objavljivanju u Akademijinim edicijama te je prihvaüalo pozitivno ocijenjene.

ýlanovi Razreda sudjelovali su u raznim po-druþjima djelovanja Akademije suraÿujuüi u mno-gim njezinim znanstvenim vijeüima odborima i komisijama. U tom se krugu posebno istiþe velik prinos mnogih þlanova Razreda u realizaciji Aka-demijina projekta Hrvatska i EuroSa .

U velikom naporu Akademije da odråava i ob-navlja svoje arhitektonske objekte osobito one kul-turno-spomeniþke kategorije sudjelovali su mnogi þlanovi Razreda arhitekti svojom intenzivnom surad-njom u radu na obnovi tih objekata (palaþa Narod-nog doma s preporodnom dvoranom i glavna palaþa Akademije u Zagrebu Sorkoþeviüev ljetnikovac u Dubrovniku – Lapad palaþa Milesi u Splitu itd. . ýlanovi Razreda slikari i kipari svojim kre-ativnim radom pripremili su i odråali u posljed-njem desetljeüu svoje reprezentativne samostalne izloåbe a ujedno su sudjelovali svojim djelima na velikim kolektivnim izloåbama i likovnim mani-Iestacijama postignuvši niz osobitih priznanja za svoj kreativan rad.

ýlanovi Razreda arhitekti kreirali su u tom razdoblju mnogobrojne arhitektonske objekte izu-zetne vrijednosti koji su obiljeåili stilski karakter našeg suvremenog arhitektonskog stvaralaštva u urbanim sredinama ili pejzaåu Hrvatske.

ýlanovi povjesniþari umjetnosti i teoretiþari svojim su analitiþkim radovima pridonijeli razvoju hrvatske teorijske misli i prouþavanju povijesnog razvoja naše likovne umjetnosti arhitekture i urba-nizma što se osobito istiþe u njihovu sudjelovanju u izdavanju spomenute edicije Hrvatska i EuroSa . Istaknuti prilog radu Akademije u ovom raz-doblju donose þlanovi Razreda: akademik M. %e-goviü (kao potpredsjednik Akademije te voditelji

hazu.indd 206 11.04.2011. 0