Page 205 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

This is a SEO version of 150HAZU-izmjena_16.6.pdf. Click here to view full version

« Previous Page Table of Contents Next Page »

— 205

umjetQosti istiþe dokumentarni monograIski prikaz

ArKitekti þlaQovi JAZU .

U istom duhu Razred je usmjeravao djelatnost ustanova u svojem sastavu koje su takoÿer radile u navedenim nepovoljnim uvjetima u tom razdoblju. Rad u Strossma\erovoj galeriji bio je tada ote-åan ponajprije zbog prenošenja njezina Iundusa iz prostora Akademijine palaþe i depoa u posebno zaštiüena skloništa te potom nakon prestanka rat-ne opasnosti zbog vraüanja umjetnina na izvorno mjesto izloåbenih dvorana odnosno depoa u palaþi Akademije. .od oba preseljenja provedene su op-seåne mjere osiguranja i paånje u manipulaciji. Us-poredno s navedenim zaštitnim mjerama nastavljeni su radovi na obradi veri¿kaciji i atribuiranju slika iz Iundusa. .onaþno na 111. godišnjicu prvog otva-ranja Galerije (9. studenoga 1884. – 9. studenoga 1995. otvoren je novi postav Strossma\erove ga-lerije u obnovljenom prostoru izloåbenih dvorana. Od godine 1991. .abinet gra¿ke nastavio je svoju djelatnost organiziranjem izloåaba: Hrvatski ka]aliãQi Slakat KoQ]ervatorsko-restauratorski ]a-Kvati Qa SisaQim sSomeQiFima kulture te ]agre-baþka i]loåba jugoslaveQskog Frteåa (posljednji ju-goslavenski bijenale smotre crteåa . Godine 1992. odråane su: I]loåba gra¿ke I]loåba Slakata te ]agrebaþka i]loåba gra¿ke . Tijekom 1993. godine nastavljena je obrada Iundusa i prireÿena je izloåba

Zagrebaþki seFesijski Slakat zatim þetiri samostal-ne izloåbe i ]agrebaþka i]loåba Frteåa . Godine 1994. organizirane su þetiri samostalne izloåbe te

]agrebaþka i]loåba gra¿ke i izloåba Majstori Krvatskog Slakata U 1995. godini odråano je pet izloåbi s pripadajuüim katalozima.

Gliptoteka je u navedenom razdoblju 1991. godine organizirala izloåbu ýetvrti trijeQale Kr-vatskoga kiSarstva te proširila suradnju s mnogim kulturnim ustanovama (Mimara Godine 1992. organizira tri retrospektivne izloåbe te suraÿuje s Hrvatskim društvom likovnih umjetnika. U 1993. godini provodi novo ureÿenje izloåbenih prostorija te nastavlja lijevanje gipsanih modela u bronci radi trajnog oþuvanja izloåaka. Nastavak valorizacije Iundusa odvija se tijekom 1994. godine uz orga-nizaciju tri individualne izloåbe te priredbu tri-

jeQala Krvatskog kiSarstva . Tijekom 1995. godine nastavlja se priredba izloåaka lijevanja modela u bronci prikupljaju se i novi eksponati te se obra-ÿuje i valorizira Iundus.

U tom razdoblju godine 1994. osnovao se i ubrzo a¿rmirao svojim intenzivnim djelovanjem Hrvatski muzej arhitekture smješten u veoma pri-kladnim novoureÿenim prostorima bivše majstor-ske radionice koju je vodio akademik Drago Galiü koji je i dao osnovne poticaje buduüem muzeju. Osnivanje Muzeja angaåiralo je þlanove Razreda arhitekte posebno akademika Miroslava %egoviüa uz suradnju Andrije Mutnjakoviüa i Velimira Neid-hardta. Djelatnost Muzeja obuhvatila je organizira-nje mnogobrojnih izloåaba predavanja i tematskih diskusija te prikupljanje vrijednih Iundusa radova naših istaknutih arhitekata kreatora.

.abinet za arhitekturu i urbanizam i nadalje provodi analizu teorijskih i kreativnih tema s pod-ruþja arhitekture i urbanizma te sakuplja i obraÿuje bogat Iundus zbirki snimljenih objekata historijske arhitekture s podruþja Hrvatske. )undus Arhiva za likovne umjetnosti rasporeÿen je po zbirkama unutar kojih se nalaze mnogi raritetni primjerci kataloga likovnih izloåaba vrijedni dokumenti iz ostavština umjetnika mnogobrojna pisma i Ioto-gra¿je likovnih umjetnika s prostora bivše dråave. Zbirka hemeroteke obuhvaüa teorijske i kritiþke tekstove s podruþja likovnih umjetnosti od kraja 19. stoljeüa do danas. Od poþetka 1990-ih Arhiv za likovne umjetnosti specijalizirao se iskljuþivo na prikupljanje dokumentacije i arhivske graÿe vezane uz djelovanje hrvatskih likovnih umjetnika u zemlji i inozemstvu.

.onaþno u drugoj polovici posljednjega de-setljeüa 20. stoljeüa nakon postupne stabilizacije prethodnih turbulentnih prilika djelatnost Razreda za likovne umjetnosti i ustanova u njegovu djelo-krugu poprima ponovno normalne tijekove inten-zivnog rada usredotoþenog na uvodno navedene zadatke Akademije da potiþe i provodi znanstvenu i umjetniþku djelatnost u korist svojega naroda. U sastavu Razreda godine 1996. redoviti þlanovi bili su: .osta Angeli Radovani Miroslav %egoviü %ranko )uþiü Ljubo Ivanþiü )erdinand

hazu.indd 205 11.04.2011. 0

Page 205 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

This is a SEO version of 150HAZU-izmjena_16.6.pdf. Click here to view full version

« Previous Page Table of Contents Next Page »