Page 208 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 208

Uz organiziranje izloåaba istiþe se mnogostrana su-radnja Gliptoteke sa srodnim ustanovama te napori da se što više modela izlije u bronci i time trajno oþuva dragocjeni Iundus. U njezinu muzejskom Iundusu danas se nalazi više od 13.000 ekspona-ta. Uz postojeüi muzejski kompleks 2000. godine izveden je i Park skulpture. Gliptoteka danas ras-polaåe prostorom veüim od 14.000 mð te þuva i izlaåe najveüu zbirku skulptura u Hrvatskoj kako sadrenih odljeva tako i originalnih djela hrvatsko-ga kiparstva ;I;. i ;;. stoljeüa i sadrenih modela skulptura za lijevanje u trajnom materijalu. Muzej-ski Iundus Iormiran je temeljem donacija pohrane djela i otkupa. Gliptoteka je þlanica Meÿunarod-nog komiteta za muzeje ICOM pri UNESCO-u. U svojem Iundusu Gliptoteka þuva: Zbirku sadrenih odljeva antiþke kulture (zbirka sadrenih odljeva iz 1892. iz Louvrea BritisK Museuma Galerije Uf¿]i Gliptoteke u Mnchenu i ostalih Zbirku sadre-nih odljeva Iragmenata s nepokretnih spomenika hrvatske kulturne baštine od I;. do ;V. stoljeüa (od predromanike do renesanse Zbirku sadrenih odljeva djela -urja Matejeva Dalmatinca (Šiben-ska katedrala – uvrštena je u UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine Zbirku sadrenih odljeva steüaka Zbirku kopija Iresaka od ;I. do ;VI. sto-ljeüa Zbirku hrvatskog kiparstva od ;I;. do ;;I. stoljeüa Zbirku medalja i plaketa studijske zbirke: Studijsku zbirku crteåa hrvatskih umjetnika Zbir-ku sadrenih odljeva grbova s podruþja Dalmacije Zbirku sadrenih odljeva zavjetnih ploþica iz Perasta u %oki kotorskoj.

.abinet za arhitekturu prati bitna zbivanja na podruþju arhitektonske djelatnosti te okuplja þlanove Razreda arhitekte u svrhu razmatranja široke problematike opüeg poloåaja arhitekture kao stvaralaþke djelatnosti i arhitekata u našem javnom i kreativnom åivotu. ýlanovi Razreda ar-hitekti (%egoviü Neidhardt Vulin razmatraju ra-zradu smjernica u radu na obnovi i ureÿenju novo-dobivenog objekta tzv. .emijskog laboratorija na Strossma\erovu trgu juåno od palaþe Akademije te su izradili i darovali projekt adaptacije za potre-be Akademijine .njiånice uz potpuno oþuvanje kulturno-povijesnog identiteta same zgrade koja

je otvorena 2008. .abinet posjeduje arhiv nacrta i snimaka mnogobrojnih objekata povijesne arhitek-ture izraÿenih tijekom dugogodišnjih istraåivanja na terenu koja su provodili þlanovi Razreda (A. Mohoroviþiü %. Magaš %. )uþiü .

Hrvatski muzej arhitekture razvio je nakon svojega osnutka izuzetno uspješnu djelatnost orga-nizirajuüi niz veoma vrijednih i zapaåenih izloåaba s podruþja arhitektonskog stvaralaštva te ostalih umjetniþkih i teorijskih maniIestacija. Pritom je uprava Muzeja uspjela veoma brzo uspostaviti ši-roku suradnju s brojnim autorima i institucijama kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu (Austrija ýeška Italija Njemaþka i td. . Organiziran je i traj-ni ciklus priredaba pod naslovom ArKitekti govore . U obradi je bogat materijal prikupljenih originalnih elaborata istaknutih arhitekata – kreatora pohranjen u zbirkama Muzeja.

U novijem su razdoblju prikazanog povijesnog djelovanja tajnicima Odjela za likovne umjetno-sti i muziku (1947. – 1954. odnosno tajnicima Odjela a potom Razreda za likovne umjetnosti od 1954. godine do danas bili: Vladimir %eciü (1947. – 1948. Vanja Radauš (1949. – 1951. .rsto Hegedušiü (1951. – 1955. -erolim Miše (1955. – 1961. Andre Mohoroviþiü (1961. – 1975. Dra-go Galiü (1975. – 1981. Edo .ovaþeviü (1981. – 1989. Miroslav %egoviü (1989. – 1997. Andre Mohoroviþiü (1997. – 2002. Ante Vulin (2002. – 2010. . .ao þelnici u Predsjedništvu Akademije bili su: glavni tajnik Andre Mohoroviþiü (1975. – 1979. potpredsjednik Andre Mohoroviþiü (1979. – 1991. izabrani þlan Predsjedništva Andre Mo-horoviþiü (1991. – 1997. potpredsjednik Miroslav %egoviü (1997. – 2004. izabrani þlan %oris Magaš (2004. – 2010. . Tajnici razreda bili su i þlanovi Predsjedništva.

U tom su razdoblju voditelji Strossma\erove galerije starih majstora akademik -osip Vaništa i akademik Vladimir Markoviü a upravitelji muzej-ski savjetnik Ĉuro Vanÿura i od 2005. viši kustos %orivoj Popovþak.

Poþetkom desetljeüa preureÿena ;. dvorana Strossma\erove galerije sluåila je za odråavanje povremenih izloåbi (Italo-kretske i dalmatiQske

hazu.indd 208 11.04.2011. 0