Page 199 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 199

.reativnost moderne hrvatske umjetnosti do-kumentira niz izloåbi prikazanih u atriju Akademi-jine palaþe u povodu proslave pedesete obljetnice otvorenja Strossma\erove galerije a koncipiranih kao retrospektive stvaralaštva u prethodnih 100 godina (A. Schneider i Lj. %abiü .

Akademijina nastojanja na polju umjetniþkog djelovanja bila su u razdoblju izmeÿu dvaju svjet-skih ratova usmjerena na publiciranje radova s po-druþja analize likovne i arhitektonske problematike i na što veüe aktiviranje Strossma\erove galerije koja tada uz radove starih majstora renesanse i baroka obuhvaüa i djela domaüih majstora 19. i poþetka 20. stoljeüa. U tom se razdoblju uz teo-rijske publikacije s podruþja likovnih umjetnosti objavljuju u Akademijinim edicijama i rasprave s podruþja teorije i povijesti arhitekture; duånost predstojnika UmjetQiþkog ra]reda obavljali su tada %ela Csikos Sessia (1919. Martin Pilar (1920. – 1933. Robert )rangeš Mihanoviü (1934. – 1936. i %oåidar Širola (1937. – 1945. .

Neposredno prije Drugoga svjetskog rata (1940. u sastavu Razreda za umjetnost nalazili su se þlanovi: Martin Pilar (pravi þlan 1919. )ranjo Du-gan (dopisni þlan 1919. pravi þlan 1921. %oåidar Širola (dopisni þlan 1922. pravi þlan 1928. Artur Schneider (dopisni þlan 1928. pravi þlan 1930. Ivan Meštroviü (pravi þlan 1934. Vladimir %eciü (dopisni þlan 1929. pravi þlan 1934. Vladimir Na-zor (dopisni þlan 1929. pravi þlan 1940. Ljubo %abiü (dopisni þlan 1928. pravi þlan 1934. i %rani-mir Livadiü (dopisni þlan 1935. pravi þlan 1940. . Nakon proglašenja Nezavisne dråave Hrvat-ske godine 1941. i promjene naziva Akademije u Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti þlanovi

UmjetQiþkog ra]reda bili su: Ljubo %abiü Mile %udak )ranjo Dugan Vladoje Dukat )ranjo )an-cev Ljubo .araman Vladimir Nazor Martin Pilar Mirko Raþki i %oåidar Širola.

Nakon teških dana u vrijeme Drugoga svjet-skog rata i Iormiranja nove dråavne konstitucije dolazi do obnove rada -ugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti što je povezano uz nastojanje da ta ustanova postane još istaknutija baza znan-stvenog i umjetniþkog rada na podruþju Hrvatske.

Odlukom Predsjedništva Vlade NR Hrvatske 1947. godine Akademiji su prigodom obnove rada prikljuþene istaknute institucije: Moderna galerija Restauratorski zavod a nešto kasnije i Gliptoteka koju Skupština grada Zagreba predaje Akademiji. U procesu reorganizacije rada (1947. izdvaja se knjiåevnost u poseban Odjel za jezik i knjiåev-nost a potom se (1948. Odjel za umjetnost pre-imenuje u Odjel za likovne umjetnosti i muziku. U Iazi sveopüe obnove rada Akademije þlanovi su Odjela za likovne umjetnosti i muziku bili: Vladi-mir %eciü Antun Augustinþiü (dopisni þlan 1940. pravi þlan 1947. Tomislav .rizman (dopisni þlan 1928. pravi þlan 1947. Vanja Radauš (pravi þlan 1947. Marino Tartaglia (pravi þlan 1947. Ĉuro Tiljak (pravi þlan 1947. .rsto Hegedušiü (pravi þlan 1948. i )ran .ršiniü (1948. te dopisni þlanovi Cvito )iskoviü (1948. Edo Šen (1935. Stjepan Šulek (1948. i Vinko äganec (1948. .

U daljnjoj reorganizaciji rada (1953. izdvaja se iz Odjela sastav muziþara te slijedi nastavak rada Odjela za likovne umjetnosti koji þine: Vladimir %eciü Antun Augustinþiü Tomislav .rizman Va-nja Radauš Marino Tartaglia .rsto Hegedušiü )ran .ršiniü i Ljubo %abiü te dopisni þlanovi Cvi-to )iskoviü Vinko äganec Drago Galiü (1950. Mladen .auzlariü (1950. -osip Seissel (1950. Lavoslav Horvat (1951. i -erolim Miše (1952. . U Iazi unapreÿivanja izloåbene djelatnosti Akademija je uz velike materijalne napore pri-stupila novom ureÿenju prostorija svojih galerijskih institucija. Potpuno su obnovljeni prostori Stross-ma\erove galerije u Akademijinoj palaþi (%abiü koji su pruåili okvir novom aranåmanu galerijskih eksponata izuzetne vrijednosti. Istovremeno su pre-ureÿeni prostori ModerQe galerije u Akademijinoj zgradi u Ulici braüe .avuriüa (danas Hebrangova ulica te je na taj naþin dobiven relativno Iunkcio-nalan galerijski prostor za reprezentativna djela hr-vatskih slikara i kipara novijeg razdoblja. Nadalje ureÿen je prostor za .abinet gra¿ke (.auzlariü u istoj zgradi Akademije na naþin adekvatan speci¿þ-nim eksponatima .abineta. Ureÿene su i prostorije za Restauratorski zavod koji je time poþeo djelova-ti pod mnogo povoljnijim uvjetima. Na taj je naþin

hazu.indd 199 11.04.2011. 0