Page 200 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 200

Akademija u razdoblju reorganizacije rada uza Strossma\erovu galeriju osposobila niz ustanova na podruþju likovnih umjetnosti kojima je zadaüa bila da svojim osnovnim Iundusom i svojom dje-latnošüu predstavljaju istaknute znanstvene i kul-turne institucije šireg znaþenja povezane s opüim kretanjem znanstvenoga kulturnog i umjetniþkog åivota Europe.

U to je doba djelovanje Razreda i njegovih þlanova bilo od pomoüi Akademiji kod odråavanja njezinih objekata od kojih su neki vaåniji spome-nici kulture (Sorkoþeviüev ljetnikovac na Lapadu Akademijina palaþa u Zagrebu Arboretum u Tr-stenu palaþa Milesi u Splitu . Sve su te aktivnosti ulazile u krug širokih akcija na polju unapreÿivanja umjetniþkog kulturnog i znanstvenog åivota u što bijaše ukljuþena i akcija oko prireÿivanja javnih maniIestacija i izloåaba na podruþju umjetniþkog stvaralaštva.

U okviru navedenih aktivnosti bilo je u pro-sjeku organizirano godišnje do dvadesetak izloå-bi i javnih maniIestacija tijekom kojih se Razred povezao s nizom galerijskih ustanova u Hrvatskoj (Ilok Osijek Varaådin Poreþ Split Dubrovnik . Razred za likovne umjetnosti provodio je takoÿer trajnu akciju za poveüanje Iundusa svojih ustanova u mjeri koju su dotacije omoguüavale.

Razred je nadalje organizirao odnosno su-raÿivao u organiziranju mnogobrojnih kulturnih znanstvenih i umjetniþkih maniIestacija u povodu obiljeåavanja obljetnica vezanih uz memoriranje istaknutih liþnosti naše umjetniþke ili kulturne proš-losti odnosno memoriranje obljetnica istaknutih povijesnih dogaÿaja. U tom krugu bili su primjerice organizirani znanstveni skupovi odnosno sveþani prikazi posveüeni åivotu i djelu -urja Dalmatinca Vincenta iz .astva -ulija .loviüa I. Meštroviüa M. .raljeviüa -. Raþiüa V. %eciüa S. Raškaj Maj-stora Radovana Lj. %abiüa A. Augustinþiüa M. .auzlariüa M. Viriusa ili V. .ovaþiüa.

Mnogobrojni znanstveni skupovi bili su or-ganizirani u povodu znamenitih obljetnica vaånih povijesnih zbivanja u razvoju gradova Pazina Va-raådina Poåege Virovitice Siska Lepoglave Za-greba Ĉakova Osora otoka Raba. Obraÿivane su i

posebne teme primjerice: na sveþanom skupu po-sveüenom 100. obljetnici djelovanja Akademijina Odbora za narodni åivot i obiþaje -uånih Slavena (1888. – 1988. ili na meÿunarodnom znanstvenom skupu IsusovFi Qa ]QaQstveQom kulturQom i vjer-skom Sodruþju u Hrvata (1990. .

Posebnu javnu kulturnu maniIestaciju pred-stavljala je reprezentativna izloåba Slikari i kiSa-ri þlaQovi Ra]reda ]a likovQe umjetQosti odråana u prostorijama Strossma\erove galerije u sklopu proslave 120. obljetnice osnutka -ugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (1866. – 1986. . U sklopu proslave tom su zgodom u paralelnom izloåbenom prikazu Akademijine izdavaþke dje-latnosti vidno mjesto zauzeli i objavljeni rezultati rada povjesniþara i teoretiþara umjetnosti i arhitek-ture postignuti u kontinuiranom radnomAkademi-jinom programu od 1866. godine nadalje. Mnogobrojni vaåni problemi pojedinih raz-doblja razvoja umjetnosti u Hrvatskoj prouþavani su u istraåivaþkoj djelatnosti UmjetQiþkoga ra]re-da odnosno kasnije Razreda za likovne umjetnosti naše Akademije. Podjednako je Razred sudjelovao u organizaciji nekih izloåaba koje su imale sluåbeni i reprezentativni karakter (primjerice Izloåba þla-nova Akademije u %erlinu te Izloåba .. .olZitz i E. %arlacha u Zagrebu – suradnja s Akademijom umjetnosti bivšeg DDR-a .

ýlanovi Razreda za likovne umjetnosti sudje-lovali su nadalje u Akademijinim edicijama Rad

i LjetoSis objavljivanjem velikog broja izvornih znanstvenih radova iz tematike povijesti i teorije likovnih umjetnosti arhitekture i urbanizma a od 1952. godine u organizaciji Razreda poþinje izda-vanje BulletiQa namijenjenog objavljivanju radova u kojima se obraÿuju teme s podruþja likovnih um-jetnosti i arhitekture te problemi s podruþja kulture. Neumitni tijek vremena uzrokovao je i mijenu u sastavu þlanova Razreda jedni su zauvijek odla-zili a novi su birani u þlanstvo Akademije. Tako su 1965. godine þlanovi Razreda za likovne umjetno-sti bili: Antun Augustinþiü Vanja Radauš Marino Tartaglia .rsto Hegedušiü )ran .ršiniü Ljubo %abiü Cvito )iskoviü (dopisni þlan 1948. pravi þlan 1958. -erolim Miše (dopisni þlan 1952. pravi

hazu.indd 200 11.04.2011. 0