Page 198 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 198

U tijeku burnih prijelomnih zbivanja u hrvat-skoj povijesti 19. stoljeüa u kojima je osnovnu sna-gu predstavljao preporodni pokret svojom borbom za a¿rmaciju suvremeno izgraÿene svijesti o po-vijesnom identitetu hrvatskoga naroda pojavljuje se izuzetno snaåna osobnost ÿakovaþkog biskupa -osipa -urja Strossma\era koji je uza svoju crkve-nu Iunkciju izvršio i dalekoseånu ulogu u sIeri po-ticanja razvoja i a¿rmacije kulturnog znanstvenog i umjetniþkog stvaralaštva na tlu Hrvatske. Spo-menuta uporna nastojanja biskupa Strossma\era jasno su dokumentirana njegovim prijedlozima iznesenim u Hrvatskom saboru u kojima se zalagao za osnivanje nove središnje znanstvene i umjet-niþke ustanove koja üe okupljati istaknute umove hrvatskoga naroda. Navedenim poticajem dolazi ponajprije do osnutka Akademije koja je obuhva-tila djelatnosti na podruþju znanosti i umjetnosti a potom i do reorganizacije Sveuþilišta u Zagrebu. U navedenoj se svestranoj aktivnosti poseb-no istiþe lik biskupa Strossma\era kao ljubitelja umjetnosti i sakupljaþa istaknutih djela domaüih i stranih likovnih majstora. Svoju je vrijednu zbirku darovao Akademiji i time osnovao Galeriju starih majstora koja danas nosi njegovo ime.

Zamisao Strossma\era bijaše da Akademija njeguje potiþe i razvija naše umjetniþko stvaralaš-tvo te znanstveno prouþava nacionalno umjetniþko naslijeÿe ukljuþujuüi u taj krug uz knjiåevnost te likovne umjetnosti i njegovanje i prouþavanje na-rodnoga åivota i obiþaja.

Snaåan zamah djelovanja Akademije na kul-turnom planu omoguüila je izgradnja nove Aka-demijine palaþe na Zrinjevcu (1877. – 1880. u kojoj je u posebno ureÿenim dvoranama drugoga kata pokrovitelj Akademije biskup -osip -uraj Strossma\er na dan 9. studenoga 1884. godine otvorio spomenutu zbirku Galerije starih majstora koju je Galeriji sam darovao.

Godine 1883. imenovan je Akademijin Od-bor za galeriju slika sastavljen od sljedeüih pet þlanova: )ranje Raþkoga -anka -urkoviüa )ranje Markoviüa )ranje Maixnera i Izidora .ršnjavoga dok su ravnatelji u to vrijeme bili: Izidor .ršnjavi (1883. – 1894. Nikola Mašiü (1894. – 1902. te

-osip %runschmid (1906. – 1920. . Odbor se brine o djelatnosti nove ustanove te organizira izloåbe domaüih i stranih likovnih umjetnika. Inventar Galerije poveüava se nakon otvaranja nizom do-nacija (dr. I. Ruåiü; markiz Eugqne d HalZin de Piennes itd. . Godine 1916. osniva se u sastavu Strossma\erove galerije Gra¿þki odsjek te se na taj naþin Iormira prva javna galerijska institucija na slavenskom jugu koja se svojim Iundusom brojnih izuzetno vrijednih djela svjetskoga slikarstva oso-bito renesansnog i baroknog razdoblja uvrstila u red manjih – ali znaþenjem vrijednih – galerijskih ustanova Europe.

Nakon završetka Prvoga svjetskog rata a u tijeku opüe reorganizacije rada Akademije i poja-þanog naglaska na vrijednosti suvremene umjetno-sti i knjiåevnosti osniva se 1919. godine poseban

UmjetQiþki ra]red koji je obuhvatio djelatnosti s podruþja likovnih umjetnosti arhitekture knjiåev-nosti i glazbe. Tom su prigodom izabrani: za po-þasne þlanove Vlaho %ukovac Celestin Medoviü Ivan Meštroviü i Pavle -ovanoviü za prave þlanove %ela Csikos Sessia .lement Menci Crnþiü i Martin Pilar te pjesnik Dragutin Domjaniü a za dopisne þlanove )erdo .ovaþeviü RudolI Valdec Robert )rangeš Mihanoviü Oton Ivekoviü )ranjo Dugan Vladimir Nazor i Vjekoslav Rosenberg Ruåiü. Osnivanjem UmjetQiþkog ra]reda omoguüen je sustavan rad na podruþju unapreÿivanja i prouþava-nja likovnih umjetnosti arhitekture knjiåevnosti i glazbe. Istraåivaþku i teorijsku komponentu razvija posebice Artur Schneider þlan Razreda (od 1930. i ravnatelj Strossma\erove galerije (1929. – 1946. . ýlanovi Razreda obavljaju mnogobrojna istraåiva-nja kulturne i umjetniþke baštine na tlu Hrvatske i stvaraju dragocjen Iundus podataka za daljnje siste-matske analize (Ivekoviü Pilar Holjac Schneider i drugi . U to su doba mnogobrojne teorijske rasprave povijesne analize i terenska istraåivanja s podruþja umjetnosti objavljeni u Akademijinoj ediciji Rad . Godine 1934. otvorena je u novim prostorima Moderna galerija Hrvatskoga društva umjetnosti

Strossmayer u kojoj su izlagana djela åivih umjet-nika a djela nastala prije 1914. godine zadråala je u svojem postavu Strossma\erova galerija.

hazu.indd 198 11.04.2011. 0