Page 184 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 184

doje Dukat i )ranjo )ancev te od 1944. još Antun %arac i Mihovil .ombol. U tom razdoblju izašlo je više svezaka tradicionalnih Akademijinih edicija razliþitih struka. U nekoliko svezaka Rada objelo-danjene su studije i rasprave Tome Matiüa Milana Rešetara Vladoja Dukata i Milorada Medinija. U ediciji Stari SisFi Krvatski tiskana su Djela AQdri-je Kaþiüa Mioãiüa u dva sveska u redakciji Tome Matiüa a Matiüeva studija Ra]vitak visokiK ãkola i ]QaQstveQiK druãtava u Hrvatskoj objelodanjena je u LjetoSisu (knj. 54 . U ediciji Djela Hrvatske aka-demije kao 41. svezak izašla je i Matiüeva knji-åevnopovijesna monogra¿ja ProsvjetQi i kQjiåevQi rad u SlavoQiji Srije PreSoroda kapitalno djelo u hrvatskoj knjiåevnoj historiogra¿ji.

Akademija je nakon što je 1947. obnovljena pod jugoslavenskim imenom sva navedena izdanja svojih edicija izašlih pod imenom Hrvatske akademi-je izostavila u svojim bibliogra¿jama. To je isprav-ljeno nakon uspostave Republike Hrvatske 1990.

—

RAZDO%L-E 1947. – 1965.

Pri obnovi -ugoslavenske akademije javlja-ju se nove inicijative i novi organizacijski oblici njezina djelovanja u svim granama znanosti i um-jetnosti pa i na polju knjiåevnosti. Drukþijom unu-tarnjom strukturom prerasporeÿuju se znanstvena i umjetniþka podruþja a mijenja se i terminologija. Stvoren je novi Odjel za jezik i knjiåevnost u koji uz jezikoslovce Dragutina %oraniüa i Petra Skoka ulaze i knjiåevnici Vladimir Nazor Miroslav .rle-åa i Antun %arac te Mate %alota (Mijo Mirkoviü i Viktor Car Emin. Taj je odjel 1951. razdvojen na Odjel za jezik i Odjel za suvremenu knjiåevnost u kojem üe se Nazoru .rleåi i %arcu pridruåiti u ovom razdoblju kao pravi þlanovi ili kao dopisni þlanovi u radnom sastavu Marijan Matkoviü Pe-tar Šegedin Ervin Šinko Dobriša Cesariü -osip .osor Milan Marjanoviü Gustav .rklec Dragu-tin Tadijanoviü Vjekoslav .aleb Ivan Donþeviü Mirko %oåiü Ivo )rangeš Marin )raniþeviü No-

vak Simiü -ure .aštelan i äivko -eliþiü. Unutar Akademije osnivaju se i znanstvenoistraåivaþke jedinice pa tako i Institut za jezik i knjiåevnost s Odsjekom za jezik i Odsjekom za knjiåevnost koji poþinje djelovati 1. veljaþe 1948. U okvirima svoje djelatnosti Institut pokreüe najprije niz Noviji Krvatski SisFi (s djelima Luke %otiüa %ogoslava Šuleka Stanka Vraza i zbornikom Hrvatska mo-derQa u dva sveska; što ih je priredio Milan Mar-janoviü te seriju Hrvatski latiQisti ali üe se i taj in-stitut ubrzo podijeliti pa üe Odsjek za knjiåevnost postati zasebni Institut za knjiåevnost kojemu je došao na þelo Dragutin Tadijanoviü. Pod njegovim vodstvom Institut üe se a¿rmirati prireÿivanjem serije kritiþkih izdanja sabranih djela hrvatskih pisaca ;I;. i ;;. stoljeüa (u ovom razdoblju to su djela .ranjþeviüa Matoša Nazora i Ujeviüa . Provodeüi i svoju popularizatorsko-edukativnu ulogu Institut je priredio u ovom razdoblju velike izloåbe hrvatskih pisaca s izvornom rukopisnom i knjiånom graÿom iz svojih Iondova (Matoš Na-zor Goran .ovaþiü -ulije %enešiü Šenoa .rleåa Ante .ovaþiü August Cesarec Ivan Maåuraniü -ugoslavenska akademija i hrvatska knjiåevnost koje su osim u Zagrebu u izloåbenim prostorima Instituta (Opatiþka 18 postavljane i u mnogim gradovima u Hrvatskoj (Osijek Vinkovci Vukovar Ilok Poåega Varaådin Delnice Dubrovnik i u %osni i Hercegovini (Tuzla Mostar %anja Luka . Uz veüinu njih tiskani su i prigodni katalozi. Aka-demija ustrajno djeluje i kao nakladnik pa je u ovom razdoblju tiskala knjige Vladimira Nazora

I] ]aviþaja izbor knjiåevno-kritiþkih þlanaka V. G. %jelinskoga te dva sveska velike ali naåalost nedovršene knjiåevno-povijesne sinteze Hrvatska kQjiåevQost Antuna %arca. .asnije se ovom nizu prikljuþuje i zbirka DokumeQti o åivotu i liþQosti Vladimira )raQa MaåuraQiüa Ivana %rliüa te zna-þajni Katalog svjedoka istiQe Matije Vlaþiüa Ilirika kao peta knjiga u ediciji Hrvatski latiQisti . Potkraj ovog razdoblja tiskano je i novo po suvremenijim tekstološkim naþelima prireÿeno kritiþko izdanje Maåuraniüeve Smrti Smail-age ûeQgiüa koje üe izaüi 1968. Pojavom Rada 301 (1954. pokreüe se i serija ove najstarije Akademijine edicije u redak-

hazu.indd 184 11.04.2011. 0