Page 185 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 185

ciji Odjela za knjiåevnost s iskljuþivo knjiåevnim prilozima istaknutih knjiåevnika meÿu kojima je i onih koji nisu (bili þlanovi Akademje. Time je Akademija na nov naþin potvrdila svoju nazoþnost u suvremenoj hrvatskoj knjiåevnosti.

Do kraja ovoga razdoblja izašlo je ukupno osam omašnih svezaka knjiåevnoga Rada s blizu pet tisuüa stranica. Pokretanjem mjeseþnog þasopi-sa )orum (1962. koji ureÿuje Marijan Matkoviü kao glavni i odgovorni urednik Akademija je i posebno njezin Odjel za knjiåevnost konaþno uþvr-stila svoje mjesto u svakodnevnom hrvatskom knji-åevnom åivotu. U tom þasopisu tiskana su neka od najvaånijih djela suvremene hrvatske knjiåevnosti meÿu njima i Zastave Miroslava .rleåe.

—

RAZDO%L-E 1966. – 1990.

I u drugoj polovini šezdesetih godina na-stavljena je åiva djelatnost Odjela. Uþestala su gostovanja istaknutih knjiåevnih znanstvenika i knjiåevnika iz inozemstva koji su bili gosti Odjela kao i odlazak pojedinih þlanova Odjela u inozem-stvo gdje su na raznim znanstvenim skupovima ili proslavama zastupali Akademiju i sudjelovali u njihovu radu vlastitim prilozima ili pak obavljali individualna istraåivanja u sklopu svojih radnih planova. Takva suradnja odvijala se posebno in-tenzivno s akademijama u Austriji ýehoslovaþkoj Italiji Maÿarskoj i SSSR-u.

Odjel je 1966. sudjelovao u dvije velike pro-slave: na znanstvenom savjetovanju u povodu 130. obljetnice Hrvatskoga narodnog preporoda (Ilirskog pokreta na kojoj je uz ostale govorio i Miroslav .rleåa te ujesen iste godine na završ-noj maniIestaciji u okviru proslave 100-godiš-njice Akademije kada je u Vinkovcima prireÿen trodnevni simpozij DoSriQos SlavoQije Krvatskoj kQjiåevQosti na kojemu sudjeluju þlanovi Odje-la za knjiåevnost Marijan Matkoviü Ivo )rangeš Dragutin Tadijanoviü te þlanovi Odjela za jezik Veljko Gortan i Ljudevit -onke kao i nekadašnji

þlan Akademije Tomo Matiü (kojemu prilikom ob-nove -ugoslavenske akademije 1947. nije priznato þlanstvo jer je od 1941. do 1946. bio predsjednik Hrvatske akademije a uz njih i nekoliko hrvatskih knjiåevnika i jezikoslovaca koji üe koju godinu kasnije biti izabrani za þlanove Akademije: Rado-slav .atiþiü Matko Peiü Miroslav Šicel Dubravko -elþiü. Tom prilikom osnovan je u Vinkovcima i Akademijin Centar za znanstveni rad u suradnji s þlanovima Odjela; mnogi su od njih ostali do danas i stalni suradnici toga centra. ýlanovi Odjela bili su nositelji i brojnih drugih maniIestacija kao što su postava Gajeva muzeja u njegovoj rodnoj kuüi u .rapini te slavljeniþki skupovi koji su u povodu 100. obljetnice Akademije odråani i u Splitu Tro-giru Rijeci i Ĉakovu.

Dio svojih radnih planova Odjel ostvaruje preko Instituta za knjiåevnost koji 1967./1968. preuzima graÿu iz Arhiva Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu i tako proširen postaje In-stitut za knjiåevnost i teatrologiju s Odsjekom za knjiåevnost i Odsjekom za teatrologiju. .asnije üe promjenama u Statutu Akademije dobiti naziv Zavod za knjiåevnost i teatrologiju. Istodobno su i Akademijini odjeli vratili tradicionalni naziv i postali razredi.

Izdavaþka djelatnost odvija se tih godina više prema moguünostima nego prema planovima. U ovom þetvrtstoljetnom razdoblju tiskana su 23 sve-ska Rada s prilozima þlanova Razreda i knjiåevnika koji suraÿuju s Razredom.

.rajem šezdesetih godina pokrenuto je i novo izdanje kritiþki redigiranih SabraQiK djela A G Matoãa u 20 svezaka u redakciji þlanova Razreda i znanstvenog osoblja Zavoda za knjiåevnost i te-atrologiju (Slavko %atušiü Dragutin Tadijanoviü Vida )laker Dubravko -elþiü Davor .apetaniü Nedjeljko Mihanoviü i Lovro äupanoviü koji tvore Uredniþki i izdavaþki odbor s Marijanom Matkovi-üem kao predsjednikom Odbora. .njige su tiskane u nakladi -ugoslavenske akademije u suradnji s izdavaþkim poduzeüem Mladost i Sveuþilišnom nakladom Liber a predane su javnosti o stotoj go-dišnjici Matoševa roÿenja (1977. . Odmah po izla-sku Matoševih djela pokrenuta su i SabraQa djela

hazu.indd 185 11.04.2011. 0