Page 183 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 183

su ne samo pokrenuli istraåivanja hrvatske knjiåeve baštine nego i kritiþki valorizirali djela hrvatskih dopreporodnih pisaca kako s juga tako i sa sjevera Hrvatske. Njihovi autori bili su veüinom ali ne i jedino þlanovi Akademije premda su upravo oni þlanovi Akademije davali osnovni smjer i obilje-åavali domete tih istraåivanja. Tako se u krilu Aka-demije u njenim edicijama konstituirala moderna hrvatska znanost o knjiåevnosti.

Veü 1869. osnivaju se u Akademiji .njiånica i Arhiv koji od 1892. djeluju kao zasebne ustano-ve unutar Akademije što je bila znaþajna pomoü znanosti o knjiåevnosti jer se u timAkademijinim jedinicama otkupima ili donacijama skupilo više glagoljskih üiriliþkih i latiniþkih autograIa latin-skih i hrvatskih tekstova i rijetkih knjiga pa i uni-kata od prvorazrednog znaþenja za hrvatsku kulturu i posebno povijest knjiåevnosti a ne smijemo zane-mariti ni bogatu knjiåevnu i drugu korespondenciju znamenitih osoba hrvatskoga javnog åivota. Sve to postaje dostupno znanstvenim istraåivaþima. .njiåevnici koji su postajali þlanovi Akade-mije nastavljali su istodobno i svoju knjiåevnu aktivnost kao pjesnici pripovjedaþi dramatiþari esejisti urednici a sudjelovali su u javnom åivotu i kao pokretaþi i duånosnici pojedinih kulturnih insti-tucija ili društava. Mirko %ogoviü u tom razdoblju objavljuje þak tri zbirke pjesama )ranjo Markoviü obogaüuje svoj dramatiþarski opus Veber Tkalþe-viü uz brojne rasprave piše svoje najbolje novele. On je istodobno tajnik Matice hrvatske a .ukulje-viü njezin predsjednik. %ogoslav Šulek pokreüe i ureÿuje GosSodarske QoviQe -anko -urkoviü dra-gocjeni je þlan .azališnog odbora i potpredsjednik Matice hrvatske. Intenzivno ne samo umjetniþko nego i društveno djelovanje þlanova Akademije kao i njihova nazoþnost i utjecaj u javnom åivotu uopüe osobito se primjeüuje nakon Prvoga svjet-skog rata kad se 1919. osniva Akademijin Razred za umjetnost. Tada u Akademiju ulaze novi þlanovi iz knjiåevniþkih redova najprije Dragutin Domja-niü i Vladimir Nazor a potom Milivoj Deåman -anko Leskovar %ranimir Livadiü Milan %egoviü te Ante Tresiü Paviþiü i Ivana %rliü Maåuraniü prva åena koja je izabrana u Akademiju kao dopisni þlan.

Primjereno se razvija i znanstvenoistraåivaþka knjiåevnopovijesna i estetsko-kritiþka valorizacija hrvatske knjiåevnosti þemu u to vrijeme znatno pridonosi novi þlan Akademije )ranjo )ancev. On intenzivira skupljanje i produbljuje komentiranje graÿe o Hrvatskom narodnom preporodu dokazu-juüi njegovu izvornost. Time su bili poticani i mlaÿi znanstvenici pa se i oni svojim radovima javljaju i u nekim Akademijinim izdanjima.

Sve to pokazuje da je Akademija veü od svo-jih poþetaka podjednaku pozornost posveüivala istraåivanjima starijih i novijih razdoblja hrvatske knjiåevne prošlosti kao i umjetniþkim stvaraocima svih oblika umjetnosti rijeþi. Najbolje se to potvr-dilo 1932. kad je osnovana Akademijina nagrada za tiskana neanonimna izvorna hrvatska knjiåevna djela i to za roman novelu zbirku pjesama i esej. Dobili su je Milutin Cihlar Nehajev za roman VuFi Dobriša Cesariü za zbirku Lirika Ljubomir Mara-koviü za zbirku eseja Novi SriSovjedaþi Slavko .o-lar za novelu Svoga tijela gosSodar te srpski pripo-vjedaþ Dragiša Vasiü za knjigu PriSovetke . U seriji

Djela JugoslaveQske akademije izlazi 1936. zname-nita monogra¿ja Antuna %arca Hrvatska kQjiåevQa kritika . Akademija takoÿer potiþe mnoge proslave knjiåevnih obljetnica a i sama sudjeluje u njima na razliþite naþine od podizanja spomen-ploþa prire-ÿivanja sveþanih akademija i prigodnih predavanja do skupljanja i obradbe svih oblika dokumentacije te izdavanja prigodnih tematskih edicija.

—

RAZDO%L-E 1941. – 1946.

%uduüi da je pod utjecajem politiþkih dogaÿa-ja -ugoslavensku akademiju zamijenila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti koja je nastavila kontinuitet Akademije od 1861. u njenim redo-vima bili su u UmjetQiþkom ra]redu uz likovne i glazbene umjetnike knjiåevnici Vladimir Nazor i Mile %udak te slikar i knjiåevnik Ljubo %abiü a u Povijesno-jezikoslovnom razredu uz ostale knji-åevni povjesnici Milan Rešetar Tomo Matiü Vla-

hazu.indd 183 11.04.2011. 0