Page 182 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 182

Ovaj prikaz podijeljen je na nekoliko odje-ljaka koji unutar 150-godišnjeg postojanja Aka-demije þine cjelovita po neþemu karakteristiþna razdoblja. %uduüi da su razdoblja do godine 2000. veü obraÿena u spomen-knjizi godiQa Hrvat-ske akademije ]QaQosti i umjetQosti ± u ovome prikazu navedeno razdoblje od poþetka Akademijina djelovanja 1866. do 1990. bit üe opisano u obliku saåete rekapitulacije. Iscrpnije üe biti prikazano djelovanje Razreda u posljednja dva desetljeüa 1990. – 2010. tj. od osamostaljenja Republike Hrvatske do obiljeåavanja sto pedesete obljetnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

—

RAZDO%L-E 1860. – 1940.

Samo þetrnaest dana nakon što se poslije pada %achova apsolutizma i proglašenja Listopadske di-plome sastao na svoje prvo zasjedanje pod pred-sjedanjem bana -osipa Šokþeviüa Sabor trojedne .raljevine Dalmacije Hrvatske i Slavonije jed-noglasno je i s oduševljenjem prihvatio prijedlog ÿakovaþkog biskupa -osipa -urja Strossma\era da se u Zagrebu osnuje -ugoslavenska akademija zna-nosti i umjetnosti kao jedinstvena institucija za sve kako se tada mislilo juånoslavenske narode. (Ali ta se Strossma\erova zamisao nije ostvarila jer su ubrzo osnovane i srpska i bugarska akademi-ja. A pet godina moralo je proüi od toga 29. travnja 1861. do 4. oåujka 1866. kada je austrijski car i hr-vatsko-ugarski kralj )ranjo -osip svojim potpisom ozakonio tu odluku. Da je taj potpis i tada uslijedio a ne moåda još koju godinu kasnije zasluåan je ponajviše jedan veliki hrvatski pjesnik koji se na poloåaju kancelara Hrvatske dvorske kancelarije svom dušom zauzeo za tu ideju. %io je to pjesnik velebne Smrti Smail-age ýeQgiüa i pisac politiþkog spisa Hervati Madjarom Ivan Maåuraniü. Nepobitno je da su hrvatski jezik i hrvatska knjiåevnost zauzimali prvo mjesto kako u planovi-ma tako i u djelovanju Akademije od prvoga dana njene aktivnosti. Stoga nije þudno da je meÿu pr-

vim þlanovima Akademije što ih je 1866. izabralo povjerenstvo ad KoF („Povjerenstvo muåeva zna-nosti i umjetnosti“ bilo i nekoliko knjiåevnika i knjiåevnih povjesnika: to su Mirko %ogoviü AdolIo Veber Tkalþeviü %ogoslav Šulek Ljudevit Vukotinoviü Vatroslav -agiü; veü sljedeüe godine pridruåili su im se -anko -urkoviü i )ran .urlac a za njima tijekom sljedeüih godina i )ranjo Mar-koviü Armin Paviü Pero %udmani Milivoj Šrepel Ĉuro Arnold Milan Rešetar Ĉuro .|rbler Vladoje Dukat te dopisni þlanovi Matija %an Medo Puciü Luko Zore Marijan Derenþin i Milorad Medini. .ako Akademija u to vrijeme još nije imala Umjet-Qiþki ra]red spomenuti pisci bili su svrstavani po svojoj znanstvenoj djelatnosti ili struþnoj naobrazbi u )ilozoIsko-juridiþki Historijsko-¿lologiþki ili

Matematiþko-SrirodoslovQi ra]red . -edino tako moåe se objasniti zašto trojica najpoznatijih i naj-vaånijih hrvatskih knjiåevnika toga vremena Ivan Maåuraniü Petar Preradoviü i August Šenoa nisu bili þlanovi Akademije. Ivan .ukuljeviü Sakcinski koji üe kasnije ipak uüi u Akademiju kao njezin poþasni þlan upravo zato je i otklonio svoj izbor meÿu prve prave þlanove jer u Akademiju nisu izabrani ni Maåuraniü ni Preradoviü ni Gaj. Ali i pored toga Akademija veü od samog po-þetka utjeþe na knjiåevni åivot osobito na povijest hrvatske knjiåevnosti. UAkademiji se veü od prvih dana dråe predavanja o knjiåevnim temama istra-åuje se i objelodanjuje arhivska knjiåevna graÿa zajedno s izvornim knjiåevnopovijesnim i estetiþ-kim studijama -anka -urkoviüa (O åeQskiK karak-teriK u QaãiK QarodQiK SjesmaK i Armina Paviüa

(Prilog k Kistoriji dubrovaþke Krvatske kQjiåevQo-sti i O komSo]iFiji GuQduliüeva OsmaQa u prvoj Akademijinoj ediciji Rad ; veü 1869. pojavljuje se i prvi svezak edicije Stari SisFi Krvatski s pjesmama Marka Maruliüa što ih je skupio Ivan .ukuljeviü Sakcinski a za tisak priredio Vatroslav -agiü; a 1897. pojavljuje se i prvi svezak edicije Graÿa ]a Sovijest kQjiåevQosti Krvatske koji je uredio Mili-voj Šrepel. Uz ove tri za hrvatsku knjiåevnost bitne Akademijine edicije s vremenom se pojavljuju i druge s diIerenciranim pro¿lima (LjetoSis Stari-Qe i gotovo u svakoj od njih naüi üemo priloge koji

hazu.indd 182 11.04.2011. 0