Page 176 - 150HAZU-izmjena

s talijanistikom kao svojom osnovnom strukom. Posveüujuüi više svojih radova Danteu osobito u prigodi 700. obljetnice njegova åivota nekim je ra-dovima osvijetlio snaåne Danteove utjecaje ( DaQte i mi i dr. . Deanoviü se bavio i Petrarkom i petrar-kizmom u slavenskim zemljama zatim odnosom talijanskoga romantizma i hrvatske knjiåevnosti te talijansko-jugoslavenskim knjiåevnim odnosima u 18. stoljeüu.

Zdenko Škreb u svom je radu obuhvatio ger-manistiku u najširem i najdubljem smislu baveüi se kako knjiåevnoteoretskom i knjiåevnopovijesnom tako i lingvistiþkom problematikom. Od pisaca njemaþkoga jeziþnog izraza mnogo je prouþavao ). Grillparzera i ). .aIku a povezivanje njemaþke s hrvatskom knjiåevnošüu nalazimo u njegovim radovima o Šenoi i njegovu vremenu.

O Ljudevitu -onkeu govori se na drugome mje-stu kao o velikom djelatniku na podruþju hrvat-skoga jezika. Ovdje ga moåemo kratko promotriti s drugoga aspekta. Lj. -onke kao þeški ÿak i dobar poznavatelj þeške knjiåevnosti na zagrebaþkom je )ilozoIskom Iakultetu uz kolegij iz suvremenoga hrvatskog jezika zadråao u toku cijeloga radnog vijeka i kolegij iz þeške knjiåevnosti. Prevodio je þešku literaturu pisao predgovore i prikaze knjiga þeških autora i studije iz þeške knjiåevnosti. Isti-þemo rasprave o -anu Nerudi i -aroslavu Hašeku. U posljednjoj þetvrtini prošloga stoljeüa poje-dini su þlanovi Razreda za ¿lološke znanosti dali temeljnih priloga historiogra¿ji dopreporodne hrvat-ske knjiåevnosti. Takva je u sedmoþlanome nizu kao druga knjiga objavljena kapitalna SredQjovjekovQa kQjiåevQost Eduarda Hercigonje (1975. . Priklju-þuju joj se knjige koje okupljaju rasprave uglednih istraåivaþa: I] Qaãe kQjiåevQe Sroãlosti )ranje Švelca (1990. Sjaj baãtiQe -osipa %ratuliüa (1990. Po obiþaju ]aþiQjavaF Nikice .olumbiüa (1994. . U ediciji Stari SisFi Krvatski objavljena su Dje-la Petra Hektoroviüa ( priredio za tisak -osip Von-þina 1986. PlaQiQe Petra ZoraQiüa (priredili za tisak )ranjo Švelec i -osip Vonþina 1988. i Djela )raQa Krste )raQkoSaQa (priredio za tisak -osip Vonþina 1995. . U razdoblju od 1990. do 2000. izašle su Graÿe ]a Sovijest kQjiåevQosti Krvatske

(urednik )ranjo Švelec i Dunja )ališevac . U njima su objavljeni tekstovi iz starije hrvatske knjiåevno-sti od kojih posebnu vrijednost ima Sedam trublji ]a Srobuditi griãQika Ira %artolomea da Solutio (prijevod Pavla Prpiüa iz druge polovice ;VIII. stoljeüa. .ritiþki tekst priredio je Ira Ignacije Ga-vran. U istoj knjizi Graÿe još su tri priloga iz starije hrvatske knjiåevnosti: o rukopisu pjesama Ignjata Ĉurÿeviüa iz Puþišüa na %raþu; o jednoj (beþkoj redakciji Gleÿeviüeva PoroÿeQja GosSodiQova te o Relkoviüevim SlavoQskim libariFama ( Graÿa 37 – urednica D. )ališevac .

U posljednjem desetljeüu izdala je Hrvatska akademija nekoliko za hrvatsku knjiåevnost i kulturu vaånih pretisaka – Iaksimila neke sama druge u sunakladništvu: to su Glagoljski brevijar iz 1491. SeQjski glagoljski misal iz 1494. LekFioQar BerQardiQa SSliüaQiQa iz 1495. PavliQski ]borQik iz 1644. . tim izdanjima treba pribrojiti pretisak Vramþeve KroQike i Postile te Mulihovu AbeFeviFu . U Uredniþki odbor kapitalne Matiþine biblio-teke Stoljeüa Krvatske kQjiåevQosti izabrana su bila dva þlana Razreda za ¿lološke znanosti (-osip %ra-tuliü i -osip Vonþina . -osip %ratuliü predloåio je da se reþenim knjiåevnim poþetcima Stoljeüa posveti pet knjiga. Preuzevši pak duånost jednoga od dvaju izvršnih urednika SH. i oslonivši se na ukupna iskustva hrvatskih ¿lologa od narodnoga preporoda do danas -osip Vonþina objavio je 7ekstoloãka Qa-þela ]a SisaQu baãtiQu Krvatskoga je]iþQog i]ra]a (1999. . Prema toj se knjizi tekstološki prireÿuje veüina biblioteci SH. namijenjenih tekstova: svi koji su sroþeni hrvatskim jezikom.

Akademija je nastavila s organiziranjem znan-stvenih skupova o starim slavonskim piscima te nakon toga i s izdavanjem zbornikƗ. Tako su izašli zbornici o Grguru ýevapoviüu Matiji Antunu Relj-koviüu .aji Agjiüu i Marijanu -aiüu te drugima. Akademik RaIo %ogišiü napisao je a Akade-mija izdala knjigu o Marinu Dråiüu: MariQ Dråiü sam Qa Sutu . S drugim nakladnicima Akademija je izdala i monogra¿ju o -urju Mulihu koju je napisao Ivan )uþek. Sudjelovala je u izdanju monogra¿je o

Page 176 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

Page 176 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf