Page 177 - 150HAZU-izmjena

Nakon osnutka indologije 1959. kao studija na )ilozoIskome Iakultetu Sveuþilišta u Zagrebu zapoþela je suradnja Odsjeka za opüu lingvistiku i orijentalne studije i naše Akademije. Godine 1965. odråan je znanstveni Kolokvij o kulturQim dodiri-ma jugoslaveQskiK Qaroda s IQdijom u organizaciji Odsjeka i Instituta za knjiåevnost Akademije. Taj je tematski skup pratila izloåba JugoslaveQi i IQ-dija Radovi s kolokvija tiskani su u Radu a uz izloåbu tiskan je i katalog s navodima o djelima i pojmovima koje je predstavila slikovna graÿa na izloåbi pa je ona time obogaüena pisanim svjedo-þanstvima. Godine 1975. odråan je i Drugi kolo-kvij jugoslaveQskiK iQdologa u organizaciji Odsjeka i Razreda za ¿lologiju. Iste je godine osnovan i Odbor za orijentalistiku u Razredu za ¿lologiju. Odbor je preuzeo na sebe organizaciju indoloških kolokvija i orijentalistiþkih veþeri s predavanjima o znanstvenim i aktualnim temama. Odråana su þetiri kolokvija. Zbornik radova s indoloških kolo-kvija pod naslovom I] iQdijske Sredaje i ¿lologije

objavljen je 1990. godine.

Našem je studiju indologije þvrste i široke ¿lo-loške temelje a ipak primjereno utemeljene u našoj perpektivi dala knjiga Radoslava .atiþiüa Stara iQ-dijska kQjiåevQost (1973. . Autor je te godine postao izvanredni þlan a 1986. na temelju znatnih prinosa s više ¿loloških podruþja redoviti þlan Akademije. Vrijedne su priloge i knjige s podruþja indijske ¿lo-zo¿je dali u nas ýedomil Veljaþiü i Rada Ivekoviü. S podruþja indijske knjiåevnosti vrijedi još spomenuti prijevod PaĔFataQtre Zdravke Matišiü i zbirku þla-naka o SaKrdaya .lare Gonc-Moaþanin. Tu su i mo-nogra¿je iz vedske ¿lologije Rgvedski KimQi (1987. i Rgvedske uSaQiãadi (1999. Mislava -eåiüa koji je 1993. postao þlan suradnik a 2000. redoviti þlan Akademije. Osim toga nekoliko su tematskih bro-jeva KQjiåevQe smotre i Mosta s indološkim temama uredile Milka -auk-Pinhak þlan suradnik Akademije od 1990. godine odnosno Zdravka Matišiü.

S podruþja bliåe orijentalistike treba spomenu-ti Orijentalnu zbirku Akademije osnovanu 1928. godine koja je prikupila više od 2.000 rukopisa oko 700 dokumenata i oko 2.000 struþnih djela s podruþja orijentalistike u priruþnoj knjiånici. Rukopisi sadråe djela iz knjiåevnosti ¿lozo¿je prava medicine i drugih znanosti te temeljne tek-stove islama u prijepisima nastalima u nas ili na Istoku od 13. stoljeüa do našega vremena. Ima i nešto autograIa. Dokumenti potjeþu iz razdoblja od 16. do 19. st. i veüinom se odnose na naše kra-jeve pod turskom upravom. Sva je graÿa u zbirci na orijentalnim jezicima: arapskom perzijskom i turskom. Muhamed ädraloviü koji je radio u Zbir-ci istakao se istraåivanjem prepisivaþke tradicije u %osni i Hercegovini. Godine 1993. osnovan je i studij turkologije na )ilozoIskome Iakultetu a predstojnik .atedre Ekrem ýauševiü objavio je potom zamašnu Gramatiku suvremeQog turskog je]ika (1996. . Raniji djelatnik Akademije i sudi-onik orijentalistiþkih veþeri Odbora za orijentali-stiku Nenad Moaþanin objavio je knjige Poåega i PoåeãtiQa u skloSu OsmaQlijskog Carstva ± (1997. i 7urska Hrvatska (1999. . Drugi aktivni sudionik orijentalistiþkih veþeri arabist Da-niel %uþan objavio je prijevode znatnih arapskih ¿lozoIskih djela: Averroes Nesuvislost Qesuvislosti

(2000. a pisao je i knjige o arabizmu islamu o Ibn Haldunu o Al-Gazklvu i Ibn Ruÿdu.

Orijentalistiþki krajolik obogaüuje i knjiga Ranka Matasoviüa s anatolijskoga podruþja ali iz hetitologije Kultura i kQjiåevQost Hetita (2000. . Odbor za orijentalistiku potakao je i neke pro-jekte npr. objavljivanje aIriþkoga dnevnika Dragu-tina Lermana prvoga hrvatskog istraåivaþa AIrike u 19. st. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti objavila je 1999. i zbornik radova s Prve dubro-vaþke meÿunarodne konIerencije o sanskrtskim epovima i puranama koja se odråala u kolovozu 1997.: ComSosiQg a 7raditioQ: CoQFeSts 7eFK-QiTues aQd RelatioQsKiSs Urednici su bili Mar\ %rockington i Peter Schreiner a glavni urednik

Page 177 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

Page 177 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf