Page 175 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 175

Sovijest kQjiåevQosti Krvatske a objavio je þitav niz djela kojima je osvijetlio bliåa i dalja razdoblja u hrvatskoj knjiåevnosti njihovu problematiku i pisce koncentrirajuüi se ponajviše na vrijeme od ilirskoga pokreta naovamo. Od djela objavljenih u Akademijinim izdanjima valja spomenuti studiju o Mirku %ogoviüu putopise A. Vebera Tkalþevi-üa rad o hrvatskoj noveli do Šenoine smrti te po-sljednji rad Hrvatska kQjiåevQost od PreSoroda do stvaraQja Jugoslavije . Izvan Akademije objavio je %arac takoÿer vrijedna djela koja su mu donijela status vodeüega knjiåevnog teoretiþara svoga vre-mena; takvi su radovi o Nazoru Šenoi Vidriüu Maåuraniüu knjiga VeliþiQa maleQiK i dr. Starija je hrvatska knjiåevnost privlaþila pozor-nost mnogih istraåivaþa pa su joj se neki u cijelosti posvetili pristupajuüi njezinoj obradi s razliþitih po-lazišta. Tako su objavljeni radovi o P. Zoraniüu %. .arnarutiüu M. Vetranoviüu M. Dråiüu -. %arako-viüu I. Gunduliüu I. Ĉurÿeviüu ). .. )rankopanu Då. %uniüu A. .aþiüu ). Grabovcu i T. %rezovaþ-kom. Objavljeno je i nekoliko temeljnih djela iz hrvatske srednjovjekovne knjiåevnosti te povijest hrvatske knjiåevnosti od renesanse do prosvjeti-teljstva a izišlo je i nekoliko cjelovitih pregleda o hrvatskoj knjiåevnosti Zadra za mletaþke uprave dubrovaþkom teatru 17. st. i hrvatskim baroknim spjevovima na povijesne teme. Osim toga više se godina radilo na Akademijinu projektu RukoSisi i stara i]daQja KrvatskiK autora u domaüim i straQim bibliotekama (voditelj je bio Milan Ratkoviü . Vri-jedni su radovi objavljeni u Akademijinim izdanjima o hrvatskoj kajkavskoj knjiåevnosti i tako na najbo-lji naþin spašeni od zaborava. Ne spominjuüi ovdje one autore koji problemima hrvatske knjiåevnosti pristupaju prije svega s lingvistiþkoga aspekta (jer se o njima govori na drugome mjestu ovoga prikaza moramo ovdje spomenuti one þlanove Razreda za ¿lološke znanosti koji su svojom osnovnom orijen-tacijom pripadali drugoj ¿lološkoj specijalnosti ali su se kao poštovatelji knjiåevnopovijesne tematike i na nju þesto vraüali. Njihovi su prilozi bili u zna-nosti to više cijenjeni što su þesto nosili na sebi biljeg osnovnih bavljenja svojih autora obogaüujuüi meÿusobno oba znanstvena usmjerenja.

-edan od najistaknutijih koji je na tom po-druþju ujedno najviše dao svakako je -osip Tor-barina (1902. – 1986. inaþe istaknuti anglist i šekspirolog osnivaþ studija anglistike na zagre-baþkom )ilozoIskom Iakultetu. On je velik dio svoga znanstvenog interesa usredotoþio na staru hrvatsku ponajprije dubrovaþku knjiåevnost. Nje-gova doktorska disertacija o talijanskom utjecaju na dubrovaþke pjesnike objavljena je na engleskom jeziku god. 1931. i privukla je pozornost svjetske znanstvene javnosti na probleme naše knjiåevno-sti. .asnije je pisao o P. Zoraniüu P. Hektoroviüu i M. Dråiüu a posebno se pozabavio Danteovim odjecima u staroj hrvatskoj poeziji. Osobito zani-manje pokazao je Torbarina za one naše pisce koji su svojim talijanskim ili latinskim djelima prisutni u engleskoj i Irancuskoj knjiåevnosti; imao je pri-tom u prvom redu u vidu njihov prilog europskim knjiåevnostima posebno petrarkizmu.

Istaknuti talijanist i osnivaþ talijanistike na za-grebaþkom )ilozoIskom Iakultetu Mirko Deanoviü (1890. – 1984. koji je zasluåan i za razvoj cijeloga niza ¿loloških znanosti – etimologije leksikogra- ¿je lingvistiþke geogra¿je i dr. – takoÿer se kao roÿeni Dubrovþanin po struci ne samo talijanist nego i slavist uþenik M. Rešetara volio þesto vra-üati na staru hrvatsku u prvom redu dubrovaþku knjiåevnost. Moåemo spomenuti da je dvije knjige edicije Stari SisFi Krvatski posvetio kritiþkom izda-nju dubrovaþkih preradbi Molipreovih komedija. Znatan dio svojih znanstvenih napora posvetili su neki þlanovi Razreda prouþavanju stranih knji-åevnosti zalazeüi pritom u pitanja njihove povijesti i razvitka a vrlo þesto i u suodnose s našom knji-åevnošüu meÿusobne veze i utjecaje.

Istaknuto mjesto svakako i ovdje pripada -osi-pu Torbarini koji je kao vrsni struþnjak za englesku knjiåevnost stekao meÿunarodni ugled. Osobito velik poznavalac djela :. Shakespearea njegov odliþan prevodilac prouþavatelj njegova jezika stila i svjetonazora objavio je vrhunske radove i stekao opüepriznat status jednoga od svjetski vo-deüih šekspirologa.

Mirko Deanoviü spojio je s velikom akribi-jom svoj interes za stariju hrvatsku knjiåevnost

hazu.indd 175 11.04.2011. 0