Page 174 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 174

Stjepanu Gradiüu (Stjepan .rasiü a u pojedinaþ-nim izdanjima monogra¿ja o Ruÿeru %oškoviüu I-II (äeljko Markoviü . Nakon petnaest godina in-tenzivnog rada dovršen je i tiskan dvotomni Rjeþ-Qik sredQjovjekovQoga latiQskog je]ika s Sodruþja Jugoslavije (1973. – 1978. prvi te vrste u nas (o þemu je veü bilo govora u poglavlju o leksikogra¿ji . Razred je u suradnji s Odsjekom za ¿lozo¿ju )ilozoIskog Iakulteta u Zagrebu pokrenuo i izdava-nje edicije Hrvatski ¿lo]o¿-latiQisti . Posljednjih se godina s poveüanjem broja þlanova klasiþnih ¿lolo-ga znatno razgranala djelatnost Razreda u toj struci. Glavni je interes ovisno o osobnim sklonostima pojedinaca usmjeren na prireÿivanje dvojeziþnih kritiþkih i komentiranih izdanja hrvatskih latinista na studije o njihovu jeziku stilu i stihu (%. Glavi-þiü ; na karakterizaciju i vrednovanje knjiåevnosti hrvatskog latinizma na hrvatsko-latinsku dvoje-ziþnost na nacionalne i internacionalne dimenzije hrvatske latinistiþke knjiåevnosti (V. Vratoviü ; na istraåivanje klasiþne metrike u Hrvata napose ton-skoga heksametra na neka pitanja grþko-latinske sintakse napose glagolskoga vida (M. .ravar ; na studije o pojedinim klasiþnim piscima na prevoÿe-nje pojedinih djela grþko-rimskih klasika. Godine 1989. osnovan je Odbor za hrvatski latinizam kojemu je dano u zadatak da se brine o daljnjem izdavanju hrvatskih latinista unutar isto-imene zbirke te o izdanju Hrvatskoga QovolatiQ-skoga rjeþQika u više svezaka.

Posljednjih desetljeüa u skladu sa svjetskim razvitkom znatno se intenzivira rad na novovje-kim latinistima. To se osobito odnosi na Maru-liüa (kritiþka dvojeziþna i komentirana izdanja %. Glaviþiü . Veoma se proširio krug domaüih i stranih istraåivaþa otkako je osnovan Marulia-Qum (1995. pri .njiåevnom krugu Split zavod kojemu je zadatak istraåivanje Maruliüeva opusa i þlanova njegova humanistiþkog kruga. Radovi se tiskaju u godišnjaku ColloTuia MaruliaQa . I inaþe se poveüao broj tema i latinista koji su predmetom znanstvenog interesa. Osobito se obraÿuju pisci 16. i 18. stoljeüa: -akov %uniü Ilija i Ludovik Crije-viü Ivan %olica Ivan Polikarp Severitan )ranjo Niger Damjan %enešiü Trankvil Andreis Matija

Vlaþiü )rane Petriš )aust Vranþiü Ludovik Paska-liü Tito %rezovaþki Dåono Rastiü i dr. Od stranih latinista obratila se pozornost Danteu (V. Vinja i A. CoZle\u (%. Glaviþiü .

Izraÿeno je i nekoliko antologija hrvatskoga latinizma (V. Vratoviü D. Novakoviü .

ýlanovi su Razreda i brojni neþlanovi sudje-lovali na okruglim stolovima o Maruliüu na znan-stvenim skupovima posveüenim Rajmundu .uniüu )austu Vranþiüu %ari %oškoviüu i dr.

Poveüan je broj publikacija u kojima se povre-meno objavljuju radovi o hrvatskim latinistima: re-vijom CaKiers Froates (Pariz þasopisom Dubrov-Qik i KulturQa baãtiQa (Split novinama VijeQaF . U þistoj klasiþnoj ¿lologiji objavljene su ra-sprave o helenskoj knjiåevnosti (o Homeru grþkoj lirici tragediji i komediji – M. Sironiü a neþlanovi su obraÿivali i prevodili AristoIana SoIokla Plu-tarha Seneku Marcijala i dr.

—

.N-IäEVNA POVI-EST

-ednom od vaånih djelatnosti znanstvenika okupljenih u osnovnoj Akademijinoj ¿lološkoj jedinici bilo je od samoga njezina osnutka prou-þavanje knjiåevne povijesti.

U središtu pozornosti bila je naravno povi-jest hrvatske knjiåevnosti kojoj su mnogi þlanovi Razreda posvetili sav svoj stvaralaþki potencijal a neki su se opet njome bavili paralelno s drugom više ili manje srodnom problematikom.

Temelje bavljenja knjiåevnom poviješüu u Hrvatskoj akademiji poloåio je Vatroslav -agiü o þijem se radu govori u odjeljku o slavistici. Na tim solidnim temeljima izgraÿivali su svoja gledanja i dalje ih razvijali prema stanju suvremene znanosti mnogi ugledni þlanovi Akademije.

Antun %arac (1894. – 1955. kao jedan od najistaknutijih hrvatskih knjiåevnih povjesniþara obiljeåio je svojim stvaralaštvom i utjecajem svo-ju epohu i suvremenike. %io je urednik uglednih Akademijinih izdanja kao što su Rad i Graÿa ]a

hazu.indd 174 11.04.2011. 0