Page 173 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 173

više pribliåila najvrjednija i najzanimljivija djela hrvatskoga latiniteta Akademija je 1950. pokrenula zbirku Hrvatski latiQisti . U njoj se objavljuju samo prijevodi ili prijevodi popraüeni latinskim tekstom. Dosad je objavljeno 11 knjiga (13 svezaka . Prvi rad s podruþja grþke klasiþne ¿lologije bila je rasprava GQomiþki aorist u grþkom i Krvat-skom je]iku Augusta Musiüa (1856. – 1938. . Mu-siü je posvetio mnoge rasprave grþkoj glagolskoj sintaksi: unutrašnja apodoza FoQseFutio modorum

negacija iterativni preteriti reþenice bojazni zna-nost o reþenici i dr. Istom podruþju pripada i rad

Poraba vremeQa i QaþiQa u Soredbama Homero-vim Nikole Majnariüa (1885. – 1966. koji se ku-dikamo više bavio temama iz grþke knjiåevnosti (Menandrovi ParQiþari HeraFlitea ± Prilo]i kritiFi teksta Grþka metrika Ustav ateQski i dr. . Dok je u prethodnom razdoblju do 1966. najveüi dio radova s podruþja klasiþne ¿lologije unutar Akademije bio objavljen u Radu i posveüen pojedinim hrvatskim latinistima u posljednjim se desetljeüima situacija u tom pogledu znatno izmi-jenila. Naime ne samo da se prilozi iz te struke što dalje sve više objavljuju i kod mnogih drugih institucija i nakladnika nego oni nalaze sve više prostora i u novijim Akademijinim edicijama þa-sopisima i publikacijama. Takoÿer uz trajan i još znatno pojaþan interes za hrvatski latinizam pa-ånja se obraüa i stranim latinistima a znatnije se umnoåio i broj radova iz klasiþne grþke i latinske ¿lologije þemu se dosad manje posveüivala paånja. Ukupan je rezultat taj da je od 1966. objavljeno u raznim edicijama Akademije znatno više radova nego u onih stotinu godina od njezina osnutka. Najviše je radova objavljeno u )orumu . .la-siþni su ¿lolozi pisali o Eshilu SoIoklu Euripidu AristoIanu Alkeju Sap¿ Anakreontu Teognidu Hipokratu Solonu Herodotu Platonu Aristotelu Terenciju Horaciju i dr. Prevodila su se djela Eshi-la SoIokla Euripida Hesioda Plauta Terencija i tzv. Homerove himne.

I o hrvatskim latinistima objavljeno je nekoli-ko rasprava. Tako npr. o Marku Maruliüu pisao je %ranimir Glaviþiü o )ranji Petrišu Veljko Gortan o Matiji Petru .atanþiüu Vladimir Vratoviü. Mnoga

su latinska djela prevedena na hrvatski. %ranimir Glaviþiü priredio je latinska djela Marka Maruliüa -osip Torbarina djela -urja Šiågoriüa a Vladimir Vratoviü djela Antuna Vranþiüa Rajmunda .uniüa i %rna Dåamanjiüa. Od stranih latinista pisalo se o Danteu i Petrarki od kojih se ponešto i prevodilo (%. Glaviþiü i V. Vinja .

U )ilologiji je bilo i nekoliko radova: o Sap¿ %akhilidu Horaciju Dåonu Rastiüu i dr. u þasopi-su EQFyFloSaedia moderQa o Markantunu Domini-su poneki i u þasopisu Adrias a takoÿer u mnogim zbornicima sa simpozija (o Danteu Petrarki Ivanu Gunduliüu Šimunu .oåiþiüu i dr. . Nekoliko je

DaQa Kvarskog ka]aliãta bilo posveüeno hrvatskom humanizmu (Marko Maruliü Ivan ýesmiþki -uraj Šiågoriü i dr. .

ýlanovi su Razreda objavljivali znatan broj svojih djela i priloga i izvan Akademije (Matica hrvatska .njiåevni krug Split äiva aQtika La-tiQa et GraeFa Je]ik CroatiFa ZborQik radova )ilo]ofskog fakulteta u Zagrebu ZborQik radova )ilo]ofskog fakulteta u Zadru UmjetQost rijeþi

ýakavska riþ Kaj PKilologus CroatiFa Parisi-eQsia i dr. te sudjelovali reIeratima na mnogim domaüim i stranim znanstvenim skupovima. U Radu su objavljene meÿu ostalim studi-je o Horaciju u dubrovaþkom pjesništvu 18. i 19. stoljeüa o Adamu %altazaru .rþeliüu o iktusu i akcentu u modernom kvantitativnom stihu; u Gra-ÿi ]a Sovijest kQjiåevQosti Krvatske o maÿarskim elementima u srednjovjekovnom hrvatskom lati-nitetu u ZborQiku Historijskog instituta (Zagreb o problemima redigiranja rjeþnika domaüega sred-njovjekovnog latiniteta u Radovima Akademijina Zavoda u Zadru. U MoQumeQta sSeFtaQtia Kisto-riam Slavorum meridioQalium u seriji SFriStores objavljen je srednjovjekovni spis Obsidio IadreQsis (tekst priredio preveo i komentirao Veljko Gortan . Nastavljena je zbirka Hrvatski latiQisti u kojoj su u novije vrijeme izašle ove knjige: Marko Maru-liü Davidias ; Sera¿n Crijeviü BibliotKeFa Ragusi-Qa u tri sveska; -akov %uniü Dubrovþanin De raStu Cerberi – De vita et gestis CKristi (loFi seleFti . U Djelima Akademije objavljena je monogra- ¿ja o Ivanu ýesmiþkom (Marianna %irnbaum i o

hazu.indd 173 11.04.2011. 0