Page 17 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 17

zasnovali -osip -uraj Strossma\er i )ranjo Raþ-ki. Odlazak .huena Hpdervir\ja s poloåaja bana Hrvatske (1903. i dolazak novoga bana Teodora Pejaþeviüa bili su olakšanje za Hrvatsku koja je odahnula nakon dvadeset godina .huenove pro-tunarodne vladavine. Odahnula je i Akademija ali se u njezinu radu i njezinoj organizaciji malo što promijenilo. Poneki je njezin þlan sudjelovao u javnom i politiþkom åivotu ali je Akademija sta-jala daleko od toga nastavljajuüi svojim putem. Meÿutim prilike u Austro-Ugarskoj postajale su sve sloåenije na vanjskopolitiþkom planu zaoštra-vali su se odnosi %alkan je postao poprište vojnih sukoba pribliåavao se Prvi svjetski rat i raspad Austro-Ugarske Monarhije.

Usprkos teškim prilikama u Hrvatskoj zate-gnutost izmeÿu vlasti i Akademije u odreÿenoj je mjeri popustila što se odrazilo na njezin rad. Tako je naprimjer nastavljeno objavljivanje Rada (do tada 218 knjiga 0oQXmeQta sSeFtaQtia Kisto-riam 6lavorXm meridioQaliXm (ukupno 43 sveska

6tariQƗ (ukupno 36 knjiga 6tariK SisaFa KrvatskiK (24 knjige /jetoSisa (34 knjige 'jelƗ (28 knji-ga 0oQXmeQta KistoriFo-iXridiFa 6lavorXm me-ridioQaliXm (10 knjiga =borQika ]a QarodQi åivot i obiþaje jXåQiK 6laveQa (23 knjige *raÿe ]a So-vijest kQjiåevQosti Krvatske (8 knjiga 'iSlomatiþ-koJ ]borQika ( &ode[ diSlomatiFXs reJQi &roatiae 'almatiae et 6lavoQiae 14 knjiga PrirodoslovQiK istraåivaQja (11 svezaka RjeþQika KrvatskoJa ili srSskoJa je]ika (36 svezaka PriQosƗ ]a Krvatski SravQo-SoviestQi rjeþQik Vladimira Maåuraniüa (6 svezaka te više izdanja izvan serija.

Godine 1915. izabran je za pokrovitelja Aka-demije dr. Antun %auer nadbiskup zagrebaþki i pravi þlan Akademije. Nakon njegove smrti (1937. Akademija više nije birala pokrovitelja.

U promatranome razdoblju dobro se razvijala Akademijina knjiånica þiji je Iond tada narastao na oko 50.000 svezaka. .njiånicu su u tom prvom razdoblju vodili pravi þlanovi Akademije -eromir HanČl (1877. ± 1882. Ivan Tkalþiü (1882. ± 1892. .osta Vojnoviü (1892. ± 1893. Matija Valjavec (1893. ± 1897. i August Musiü (1897. ± 1924. . Akademijin se Arhiv odvojio od .njiånice i

1892. postao zasebna jedinica. Prvim je arhivarom bio pravi þlan Ivan .r. Tkalþiü (1892. ± 1897. a zatim Tade Smiþiklas (1897. ± 1915. i %ogoljub .rnic (1915. ± 1918. . UArhivu je bilo pohranjeno oko 2.700 rukopisa i više od 30.000 listina. Prema prvimAkademijinim Pravilima bile su predviÿene tri kategorije þlanova: poþasni pravi i dopisni þlanovi. Istim je pravilnikom predviÿeno da Akademija moåe imati najviše 32 prava þlana najviše 16 poþasnih þlanova dok üe broj dopisnih þlanova Akademija sama utvrditi. Predsjednik i dva tajnika biraju se izmeÿu pravih þlanova. Predsjed-nika potvrÿuje vladar a izbor svakoga þlana „ima se prijaviti banu“. Na osnovi spomenutih Pravila Akademija je imala ovaj broj þlanova:

1867. godine 23 prava þlana i 17 dopisnih þlanova 1876. godine 24 prava þlana i 28 dopisnih þlanova 1900. godine 26 pravih þlanova i 51 dopisnog þla-na 1918. godine 31 pravog i 62 dopisna þlana.

—

A.ADEMI-A IZMEĈU DVA SV-ETS.A RATA (1918. ± 1941.

Propašüu Austro-Ugarske Monarhije i osniva-njem .raljevine Srba Hrvata i Slovenaca u prvi se mah nije ništa izmijenilo u radu -ugoslavenske akademije koja je nastavila djelovati prema Pra-vilima iz 1866. godine. Ista su promijenjena tek 1921. godine da bi se prilagodila novim prilikama. Odmah u poþetku toga razdoblja Akademija se suoþila s veoma teškim problemima jer su dråavne subvencije bitno smanjene a vlastita su sredstva drastiþno izgubila na vrijednosti pogotovo zbog vrlo nepovoljne zamjene stare valute novom. Godine 1919. osnovan je þetvrti 8mjetQiþ-ki razred. Pravi su þlanovi postali: %ela Csikos Sessia .lement M. Crnþiü Dragutin Domjaniü i Martin Pilar a þlanovi dopisnici )erdo .ovaþe-viü )ranjo Dugan Vladimir Nazor RudolI Valdec Robert )rangeš Oton Ivekoviü i Vjekoslav Ro-senberg-Ruåiü. Tako je završilo ± prema rijeþima

hazu.indd 17 11.04.2011. 0