Page 16 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 16

sveüivala izdavaþkoj djelatnosti. I onda se kao i danas smatralo da znanstveni i umjetniþki rad moåe dobiti taj epitet samo onda ako je dostupan javnosti. Odmah po osnivanju Akademije zakljuþeno je da se poþne objavljivati periodiþna publikacija Rad -XJoslaveQske akademije ]QaQosti i XmjetQosti kao temeljna publikacija novoosnovane institucije pa je veü 1867. godine objavljena prva knjiga Rada . U toj se publikaciji objavljuju znanstvene studije i prilozi þlanova Akademije ali i drugih znanstvenika. U drugom Akademijinu nizu naslovljenom

0oQXmeQta sSeFtaQtia Kistoriam 6lavorXm meri-dioQaliXm objavljuju se povijesni dokumenti i listi-ne. Prvi je svezak izašao iz tiska 1868. godine dok se u treüem nizu naslovljenom 6tariQe objavljuju povijesne studije. Prvi je svezak objavljen 1869. U prvim su se desetljeüima zapoþele izdavati i druge serije: /jetoSis (koji postaje Akademijin administrativni glasnik 'jela -XJoslaveQske aka-demije i 0oQXmeQta KistoriFo-iXridiFa 6lavorXm meridioQaliXm .

Rad na RjeþQikX KrvatskoJa ili srSskoJa je]ika povjeren je Ĉuri Daniþiüu prvomAkademijinu taj-niku. Graÿa je skupljena iz svih dostupnih pisanih izvora a prvi je svezak tiskan 1880.

Iako su prema pravilniku Akademije bila pred-viÿena þetiri razreda u poþetku su djelovala samo tri razreda: +istoriþko-¿loloJiþki )iloso¿þko-jXri-diþki i 0atematiþko-SrirodoslovQi ra]red

U +istoriþko-¿loloJiþkom ra]redX našli su se ovi pravi þlanovi (u zagradama godina izbora : Va-troslav -agiü (1866. )ranjo Raþki (1866. Šime Ljubiü (1866. Ĉuro Daniþiü (1867. Matija Mesiü (1867. Ivan %erþiü (1867. )ran .urelac (1867. Petar Matkoviü (1867. )ranjo Markoviü (1870. Armin Paviü (1874. Lavoslav Geitler (1874. Ivan Tkalþiü (1875. Matija Valjavec (1876. )ra-njo Mai[ner (1882. Natko Nodilo (1882. Tadija Smiþiklas (1883. Pero %udmani (1886. Tomislav Maretiü (1890. Milivoj Šrepel (1890. Vjekoslav .laiü (1896. Augustin Musiü (1896. )erdo Šišiü (1903. Ĉuro .|rbler (1908. Gavro Manojloviü (1908. i Ivan .asumoviü (1915. .

U )iloso¿þko-jXridiþkom ra]redX bili su pra-vi þlanovi: Pavao Muhiü (1866. -ovan Subotiü

(1866. Mirko %ogoviü (1866. AdolIo Veber Tkal-þeviü (1866. Mirko Šuhaj (1867. %altazar %ogišiü (1867. -anko -urkoviü (1867. %oåidar Petranoviü (1867. -aromir HanČl (1874. )ran Vrbaniü (1876. .osta Vojnoviü (1890. Antun %auer (1899. Ĉuro Arnold (1899. Milivoj Mauroviü (1915. Milan .reser (1918. i Vladimir Maåuraniü (1918. . U 0atematiþko-SrirodoslovQom ra]redX bili su pravi þlanovi: -osip Schlosser .lekovski (1866. -anez %leiZeis (1866. %ogoslav Šulek (1866. -osip Torbar (1866. äivko Vukasoviü (1866. Lju-devit Vukotinoviü (1867. Spiro %rusina (1874. Ĉuro Pilar (1875. .arlo Zahradnik (1879. Vin-ko DvoĜak (1883. Gustav -aneþek (1887. Mijat .išpatiü (1893. Andrija Mohoroviþiü (1898. Vla-dimir Variüak (1904. Dragutin Gorjanoviü-.ram-berger (1909. i -uraj Majcen (1909. .

Osim toga u to je doba Akademija imala 37 dopisnih þlanova.

Na þelu svakoga razreda stoji predsjednik koji se bira „izmeÿu pravih þlanovah Akademije“. Akademija je raspolagala bogatom znanstvenom knjiånicom dragocjenim arhivom rukopisa i listi-nama te novom zgradom palaþom -ugoslavenske akademije. Poþela se graditi u kolovozu 1877. a završena je ljeti 1880. u stilu ¿rentinske renesanse po Strossma\erovoj åelji.

U palaþi je bila smještena tek osnovana Stross-ma\erova galerija starih majstora koja se u po-þetku sastojala samo od biskupove donacije: 256 umjetnina od toga ponajviše slika. .ad je otvorena za javnost 1884. godine imala je 284 umjetnine. Prigodom otvaranja Galerije biskup je Strossma\er nadopunio zbirku kodeksom /iber 2I¿Fii %eatae 0ariae 9irJiQis iz 15. stoljeüa. Prvi je ravnatelj Galerije bio Izidor .ršnjavi (1883. ± 1888. a za-tim )ranjo Raþki (1888. ± 1894. Nikola Mašiü (1894. ± 1902. pa -osip %runšmid (1902. ± 1920. . )undus se Strossma\erove galerije postupno pove-üavao u prvome redu darovnicama. Tako je došao na 379 djela likovnih ostvarenja majstora od 15. do 20. stoljeüa.

Cjelokupna djelatnost -ugoslavenske akade-mije tijekom prvih pola stoljeüa njezina djelovanja u osnovi je bila u skladu s programom što su ga

hazu.indd 16 11.04.2011. 0