Page 15 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 15

.ukuljeviü Sakcinski Šime Ljubiü Antun Maåu-raniü Pavao Muhiü )ranjo Raþki -ovan Subotiü -osip Schlosser .lekovski %ogoslav Šulek -osip Torbar AdolIo Veber Tkalþeviü i äivko Vukasoviü. Od potvrÿenih þlanova izbor nisu prihvatili Ivan .ukuljeviü Sakcinski i Antun Maåuraniü o þemu postoje razliþita mišljenja.

Na svojoj prvoj sjednici 26. svibnja 1866. na-kon što su þlanovi Akademije prihvatili Poslovnik izabrali su -osipa -urja Strossma\era za pokrovi-telja a istaknutoga hrvatskog povjesniþara )ranju Raþkoga za predsjednika.

Da bi se popunio predviÿeni broj þlanova Aka-demije Sabor je 4. prosinca 1866. izabrao þetvori-cu novih þlanova Ĉuru Daniþiüa Matiju Mesiüa Mirka Šuhaja i Ljudevita Vukotinoviüa.

Oþito je da se u ono doba zamišljalo da üe no-voosnovana Akademija biti zajedniþka Akademija svih naroda na slavenskom jugu što potvrÿuje i njezin sluåbeni latinski naziv AFademia sFieQtia-rXm et artiXm 6lavorXm meridioQaliXm . To se me-ÿutim nije ostvarilo jer su ubrzo nakon osnivanja -ugoslavenske akademije utemeljene %ălJarska akademia Qa QaXkite 1869. i 6rSska kraljevska akademija 1887. .

%uduüi da je u dosadašnjim spomenicama Akademije njezin rad prikazan podrobnije ovdje se samo pregledno osvrüemo na spomenuto razdoblje od osnutka do 2000. godine dok rad u posljednjem desetljeüu 2001. ± 2010. prikazujemo detaljnije.

—

D-ELOVAN-E A.ADEMI-E U AUSTRO-UGARS.O- MONARHI-I

1866. ± 1918.

Prvih nekoliko desetljeüa rada -ugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti moåe se nazvati razdobljem Strossma\era i Raþkoga. Tada se Aka-demija postupno razvijala u uglednu znanstvenu ustanovu koja je uspostavljala suradnju sa svim postojeüim europskim akademijama. Strossma\er je naime bio pokrovitelj Akademije od 1866. do

svoje smrti 1905. godine a Raþki predsjednik od 1866. do 1886. dakle punih dvadeset godina. .ad je 16. prosinca 1885. )ranjo Raþki bio po sedmi put izabran za predsjednika ban .huen Hpdervir\ tek je nakon godinu dana 20. prosinca 1886. oba-vijestio Akademiju da kralj uskraüuje potvrdu toga izbora pozivajuüi je da pristupi novom izboru svo-ga predsjednika. Razlozi su dakako bili politiþki. Na skupnoj sjednici Akademije 2. sijeþnja 1887. zakljuþeno je da se izbor novoga predsjedni-ka izvrši na prvoj buduüoj glavnoj skupštini koja üe se odråati krajem tekuüe godine. Na toj je skupštini 2. prosinca 1887. u dogovoru sa Strossma\erom za predsjednika Akademije po osmi put izabran )ranjo Raþki a kako se on na izboru odmah zahvalio iza-bran je bio Pavao Muhiü. Nakon njega predsjednici su Akademije bili -osip Torbar 1890. ± 1900. Tade Smiþiklas 1900. ± 1914. i Tomislav Maretiü 1914. ± 1918. .

%iskup Strossma\er bio je u stalnome sukobu s maÿarskim predstavnicima i vlastima pa je ra-zumljivo što su tadašnje vlasti odluþile poduzeti energiþnije korake. Pripremalo se naime ukidanje -ugoslavenske akademije i stvaranje nove koja bi u potpunosti bila podreÿena maÿarskim vlastima i utjecajima. O tome je Raþki pisao Strossma\eru „Misli se predloåiti Saboru osnovu kojom se -u-goslavenska akademija raspušta te ujedno osni-va µ.raljevska hrvatska akademija¶ ... Poslije 25-godišnjeg upornog i uspješnog rada ovako se kani postupiti sa zavodom toli zasluånim -a ne bih dakako htio biti þlanom hrvatsko-maÿarske akademije.“ Ideja o hrvatsko-maÿarskoj akademiji ipak se nije ostvarila.

Djelatnost Akademije obuhvaüala je znanstve-na istraåivanja te sabiranje i izdavanje znanstvene graÿe a teåište je tada bilo na jezikoslovlju i po-vijesti. U tome je bio posebno aktivan prvi pred-sjednik )ranjo Raþki koji se pokazao izvrsnim organizatorom znanstvenoga rada. Pod njegovim vodstvom pokrenute su i ureÿivane mnoge Aka-demijine edicije i publikacije. Tako je u prvih 25 godina postojanja Akademija objavila 241 knjigu što je za ono vrijeme bio izuzetan rezultat. Naime Akademija je od osnivanja najveüu pozornost po-

hazu.indd 15 11.04.2011. 0