Page 14 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 14

—

OSNUTA. 1861. I POýECI D-ELOVAN-A

A.ADEMI-E 1866.

-oš u prvoj polovici 19. st. u samim poþecima Hrvatskoga narodnoga preporoda koji je ideju na-roda suprotstavio tada aktualnomu carskomu apso-lutizmu javila se zamisao o utemeljenju 8þeQoJa drXåtva ]a QjeJovaQje SrosvČte QarodQim je]ikom . Iznio ju je Tomaš Mikloušiü 1821. u knjizi ,]bor dXJovaQj vsakoverstQeK a ponovio i razradio voÿa Hrvatskog narodnog preporoda Ljudevit Gaj u tjed-niku 'aQiFa 1836. godine. Ideju je odmah podråao Hrvatski sabor svojim zakljuþkom iz iste godine. .ako taj zakljuþak nije bio prihvaüen Sabor je svoj zakonski prijedlog obnavljao 1843. 1845. i 1847. godine. Revolucija 1848. pa obnova apsolutizma sljedeüih deset godina uz ukidanje Ustava i Sabo-ra odgodili su nastavak akcije za daljnjih trinaest godina. U tomu je razdoblju bilo dopušteno jedino djelovanje 'rXåtva ]a jXJoslaveQskX Soviest i sta-riQe što ga je s potporom banskoga vijeüa 1850. osnovao Ivan .ukuljeviü Sakcinski.

—

POVI-ESNE PRETPOSTAV.E OSNIVAN-AA.ADEMI-E

Neposrednu akciju za osnivanje akademije znanosti i umjetnosti zapoþeo je 1860. -osip -uraj Strossma\er biskup ÿakovaþki bosanski i srijem-ski koji je banu -osipu Šokþeviüu predao zaklad-ni list na 50.000 Iorinti za osnivanje Akademije uz popratno pismo u kojemu kaåe „Narodna je knjiga i glavni plod duha svakoga naroda i glav-no promicalo njegova razvitka paþe u nesretnih okolnosti javnoga åivota jedino sidro koje ga od propasti þuva.³ Tom je darovnicom ispunjen uvjet postavljen 1847. godine da se prije poþetka rada

8þeQoJa drXåtva osiguraju sredstva u tu svrhu. Za godinu dana glavnica je narasla na više od tri

puta veüi iznos od onoga koji je dao Strossma\er i premašila je 160.000 Iorinti. Prilozi su pritjecali sa svih strana Hrvatske. Ta se glavnica na isti na-þin dalje poveüavala pa je bilo oþito da osnivanje akademije onakve kakvu je predloåio Strossma\er hrvatski narod u cijelosti odobrava iako je u mno-gim drugim pitanjima bio razjedinjen. %iskup -osip -uraj Strossma\er ujedno izraåava åelju da bi se u akademiji „imali stjecati svi bolji umovi « da vieüaju kojim bi se naþinom imala najpreþe stvoriti jedna narodna knjiga na slovjenskom jugu i kako bi imala uzeti u svoje okrilje sve struke þovjeþje znanosti“.

Novoizabrani Hrvatski sabor sastao se 15. trav-nja 1861. te je veü 29. travnja iste godine jednogla-sno prihvatio prijedlog -osipa -urja Strossma\era da se osnuje -XJoslaveQska akademija ]QaQostiK i XmjetQostiK %iskupov je prijedlog jednodušno prihvaüen. Tada je Strossma\er u Saboru odråao govor u kojem zahvaljuje na prihvaüanju njegova prijedloga uz poziv na osnivanje Sveuþilišta u Za-grebu. Sabor je na sjednici od 29. srpnja 1861. za-kljuþio da se novoosnovana Akademija stavlja pod zaštitu Sabora. Sabor je osim njezine zaklade nami-jenio Akademiji godišnju potporu i kuüu Narodni dom te „narodni muzej i knjiånicu za pripomoü u nauþnih istraåivanjih“. Tada su prihvaüena a tek kasnije potvrÿena Pravila koja je pripremio pose-ban odbor s jasnim odreÿenjemAkademijine svrhe i ustroja. Veü se u 2. þlanku navodi da „Akademija jest naprama dråavnoj upravi tielo samostalno“. Odlukom Hrvatskoga sabora od 29. travnja 1861. poþele su se ostvarivati velike Strossma\e-rove zamisli i narodne åelje. Zato taj datum obilje-åavamo kao poþetak naše Akademije unatoþ þinje-nici što je zbog posebnih interesa beþkih politiþkih þimbenika car i kralj )ranjo -osip I. tek nakon pet godina dana 4. oåujka 1866. odobrio pravila o -ugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Ta su pravila ostala nepromijenjena sve do propasti Austro-Ugarske Monarhije.

Hrvatski je sabor 12. oåujka 1866. predloåio kralju na potvrdu prvih 16 pravih þlanova Akade-mije od kojih je kralj potvrdio 14. To su bili -anez %leiZeiss Mirko %ogoviü Vatroslav -agiü Ivan

hazu.indd 14 11.04.2011. 0