Page 18 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 18

predsjednika Vladimira Maåuraniüa ± „razdoblje krnje Akademije“.

Predsjednici su u tom razdoblju: Vladimir Maåuraniü (1918. ± 1921. Gustav -aneþek (1921. ± 1924. Gavro Manojloviü (1924. ± 1933. i Al-bert %azala (1933. ± 1941. .

Sveþane izjave regenta Aleksandra .araÿor-ÿeviüa prilikom posjeta -ugoslavenskoj akademiji i polaganja lovor-vijenca pred Strossma\erovo popr-sje sredinom 1920. bile su prozirne licemjerne Iar-se. Regent je govorio o Strossma\erovu snu koji je postao java i da je u novim uvjetima „naš vaskolik narod stao na svoje noge i progledao svojim oþima“ te da nesputan okovima treba stati tamo gdje mu pripada mjesto u visokoj civilizaciji. Iste je godine meÿutim potpisan Rapalski ugovor kojim su Italiji prepušteni hrvatski krajevi (Istra gradovi (Rijeka Zadar i otoci (Cres Lošinj i Lastovo . Sljedeüe je godine bez sudjelovanja legalno izabranih zastu-pnika hrvatskoga naroda proglašen centralistiþki Vidovdanski ustav kojim su samoupravna prava Hrvatske svedena na ništicu. Nekoliko godina ka-snije (20. lipnja 1928. izvršen je atentat u beograd-skoj Skupštini na prvaka Hrvatske seljaþke stranke Stjepana Radiüa i druge predstavnike hrvatskoga naroda. Nekoliko mjeseci poslije toga Aleksandar .araÿorÿeviü tada kao kralj proglašava (6. sijeþ-nja 1929. diktatorski „šestosijeþanjski“ („šestoja-nuarski“ reåim kojim je hrvatski narod zapravo stavljen izvan zakona jer mu je zabranjeno spo-minjanje narodnog imena i upotreba nacionalnih simbola.

Za -ugoslavensku akademiju to su bili vrlo teški dani u njezinoj povijesti. U to je vrijeme Strossma\erovo „jugoslavenstvo“ svedeno na obiþnu obmanu jer je posluåilo kao paravan za nacionalnu politiþku i ekonomsku dominaciju jednog naroda nad ostalim narodima na podruþju -ugoslavije. Da bi obmana bila veüa 4. veljaþe dan Strossma\erova roÿenja u .raljevini -ugoslaviji sluåbeno je slavljen kao dan znanosti i umjetnosti. Nakon proglašenja diktature pojavila se ideja o stvaranju jedinstvene -ugoslavenske akademije sa sjedištem u %eogradu s beogradskom zagre-baþkom i ljubljanskom sekcijom. Ona bi nastala

spajanjem dviju postojeüih akademija (-ugoslaven-ske i Srpske a naknadno bi primila odreÿeni broj þlanova iz Slovenije. Povod za tu akciju bila je inicijativa za osnivanje Slovenske akademije koja je realizirana tek 1938. godine. Na taj je prijedlog oštro reagirao predsjednik -ugoslavenske akade-mije Gavro Manojloviü.

Tijekom 1939. godine u -ugoslavenskoj je akademiji pokrenuta akcija da se njezino ime pro-mijeni i da se nazove Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Na sjednicama odråanima krajem go-dine kad je veü bila Iormirana %anovina Hrvatska veüina je þlanova taj prijedlog prihvatila iako se sumnjalo u regularnost donesenog zakljuþka. %an-ska vlast %anovine Hrvatske pod predsjedanjem bana dr. Ivana Šubašiüa nije taj prijedlog Akademi-je uzela u postupak s obrazloåenjem da „zakljuþak nije stvoren u skladu s Akademijinim pravilima i da (... konaþnu odluku o tome treba da donese Hrvatski sabor“. Ne zna se na što se mislilo pod time da zakljuþak nije donesen u skladu s Pravili-ma . %uduüi da za vrijeme kratkotrajnog postojanja %anovine Hrvatske Sabor nikad nije sazvan nije bilo ni rasprave o tom prijedlogu pa ni promjene imena Akademije.

Zbog teških materijalnih prilika izdavaþka je djelatnost svedena na minimum pogotovo u raz-doblju izmeÿu 1919. i 1929. godine. U godinama 1930. ± 1933. te su se prilike ponešto popravile no znatnije tek izmeÿu 1935. i 1940.

U navedenom je razdoblju nastavljeno s izda-vanjem još u 19. st. zapoþetih nizova. Objavljeno je 50 knjiga Rada -XJoslaveQske akademije (od osnutka ukupno 268 knjiga þetiri knjige u seriji

6tariQe (ukupno 40 knjiga dvije knjige iz serije

6tari SisFi Krvatski (ukupno 26 knjiga 21 knjiga

/jetoSisa -XJoslaveQske akademije (ukupno 55 knjiga dva sveska 0oQXmeQta KistoriFo-iXridi-Fa 6lavorXm meridioQaliXm (ukupno 12 svezaka 16 svezaka RjeþQika KrvatskoJa ili srSskoJa je- ]ika (ukupno 52 sveska 14 knjiga =borQika ]a QarodQi åivot i obiþaje jXåQiK 6laveQa (ukupno 17 knjiga sedam knjiga *raÿe ]a Sovijest kQjiåev-Qosti Krvatske (ukupno 15 knjiga 10 svezaka u seriji PrirodoslovQa istraåivaQja (ukupno 21 sve-

hazu.indd 18 11.04.2011. 0